Istraživanja se slažu – boravak u prirodi može imati brojne prednosti za zdravlje čovjeka, pa ako se osjećate umorno, depresivno i van fokusa, mogli biste imati koristi od zova divljine. Tako je, primjerice, studija Sveučilišta u Leedsu zaključila da urbani vrtovi, šume i parkovi mogu ublažiti simptome depresije, a istraživanje časopisa American Journal of Human Biology pokazalo je pa priroda potiče i ubrzava oporavak od stresa te pridonosi „imunitetu“ kod budućih stresnih situacija.
Zbog toga se zelene i prirodne površine sve više inkorporiraju u urbanu mrežu, kao što to pokazuje trend urbanih vrtova i vertikalnih farmi. UN predviđa da će do 2050. godine 68 % svjetskog stanovništva živjeti u gradovima, pa trend zelene arhitekture dobiva sve više na značaju. Gradnja urbanih šuma oko Pariza, s ciljem smanjenja zagađenja zraka, i primjer Singapura koji se suočava s nedostatkom hrane ‘zračnim farmama’, pokazuje koliko daleko zelena arhitektura može ići. A rezultati su zapanjujući.
Što zgradu čini održivom? Prije svega, radi se o minimiziranju utjecaja koji građevina ostavlja na okoliš. To se postiže energetskom učinkovitošću, korištenjem ekološki prihvatljivih materijala ili obraćanjem pažnje na okoliš s ciljem očuvanja biološke raznolikosti područja. Neki od sljedećih primjera objedinjuju upravo te karakteristike i pritom osvajaju svojom ljepotom i inovativnošću.
Parkroyal on Pickering, Singapur
Hotel Parkroyal on Pickering već četiri godine za redom osvaja nagradu Asia’s Leading Green Hotel, s jedinstvenim arhitektonskim konceptom hotel-u-vrtu koji uključuje 15.000 četvornih metara terasastih vrtova. Osmišljeni su da budu samoodrživi, uz minimalnu potrošnju energije kroz korištenje solarnih ćelija, senzora pokreta i sakupljanje kišnice. Za dizajn i gradnju ovog hotela zaslužna je arhitektonska tvrtka WOHA, koju su osnovali Wong Mun Summ i Richard Hassell 1994. godine.
Toronto Tree Tower
Arhitekt Chris Precht dizajnirao je Toronto Tree Tower, stambeni blok izgrađen od drveta sa zidovima i balkonima koji obiluju biljkama i drvećem. Ovaj nevjerojatan prijedlog za 18-katni neboder pokazuje da se može graditi održivo i povezati se s prirodom čak i u užurbanom gradskom okruženju. Montažne drvene ploče bit će izrađene van mjesta gradnje i jednostavno sklopljene u neboder, što znači da će zgrada biti podignuta štedljivije i učinkovitije, a bogata vegetacija na zidovima i balkonima pomoći će hlađenju i ventilaciji zgrade i ujedno pridonijeti čišćem zraku grada Toronto.
Off The Grid Office
Stefan Mantu iz Engraffa, sa sjedištem u Bukureštu, autor je koncepta Off The Grid Office, kako bi ilustrirao stalnu potrebu čovjeka za vezom s prirodom. Manu opisuje svoj projekt kao ‘vanjski interijer’, a označava njegovo uvjerenje kako bi funkcionalni prostori trebali održavati i poštovati ravnotežu između ljudi i mjesta na kojem su izgrađeni.
Vinarija Shilda, Kaheti
X-architecture je britanska interdisciplinarna tvrtka s uredima u Londonu i Tbilisiju, koja je izgradila vinariju Shilda u gradu Kaheti u Gruziji. Zgrada je doslovno uklopljena u krajolik vinograda, što je čini jedva primjetnom iz ptičje perspektive. Budući da je ukopana u tlo, smanjeni su troškovi hlađenja zgrade, a veći dio fasade okrenut je prema sjeveru kako bi se izbjegla izravna osunčanost, i time smanjila energetska potrošnja.
Zgrada zaklade ACROS, Fukuoka
Zgrada zaklade ACROS u japanskom gradu Fukuoka otvorena je u travnju 1995. godine i smatra se dobrim primjerom savršenog spoja zelenila i arhitekture. U unutrašnjosti se nalazi kolosalni atrij koji cijeli prostor kupa u prirodnom svjetlu, time uvelike pridonoseći uštedi energije, baš kao i njegova zelena fasada terasastog oblika.
Pročitaj i ovo:
• ZELENO JE IN: 8 jednostavnih načina kojima ti možeš spasiti planet
• 10 mitova o klimatskim promjenama kojima ne treba vjerovati
• Urbani vrtovi – korisni za zdravlje, korisni za okoliš
