Znate li što javni govor, traženje povišice ili odlazak na ‘slijepi’ spoj imaju zajedničko? Za veliku većinu, scenariji u kojima smo primorani izložiti svoju ranjivost i nesigurnost – sigurni su okidači koje će nas dovesti u stanje straha, iščekivanja i anksioznosti.
Razmislite, sama pomisao na stresnu situaciju ubrzat će vaš puls! No bez obzira na to koliko se užasavate osjećaja zbog kojeg vam se ‘okreće utroba’ – anksioznost ima svoju svrhu.
Anksioznost je svojevrsni alarm koji se aktivira kada ste suočeni s opasnošću. No, isti alarmantni sustav koji neumoljivo vrišti da bježite i ne osvrćete se natrag, može se aktivirati i u situacijama koje zapravo nisu opasne po život. Svatko tko je doživio napad anksioznosti, vjerojatno će vam reći da je imao vrlo malo ili nikakve kontrole nad njom. No nije sve beznadno. Sa samo malo prakse, anksioznost možete transformirati u nešto pozitivno. Dapače! Učinite je svojim saveznikom, a ovo su tehnike koje će vam u tome pomoći…
1. Naučite razumjeti svoje emocije
Znojni dlanovi, ubrzan puls, neujednačeno disanje – vaša fizička reakcija je prvi znak da ste suočeni s napadom anksioznosti. No iste reakcije asociraju na jednu mnogo pozitivniju emociju – uzbuđenje! Samo se prisjetite trenutka kada je vašim tijelom prostrujao nezaustavljivi nalet emocija. Prvi poljubac, vožnja na ringišpilu… I u najljepšim trenucima svog života doživjeli ste identične fizičke reakcije koje doživljavate tijekom anksioznog napada, zar ne? Bili uzbuđeni ili zabrinuti, tijelo reagira – jednako. Jedina stvar koja razlikuje anksioznost i stanje uzbuđenja je vaša percepcija prema događaju s kojim ste suočeni.
Budući da se obje emocije manifestiraju na isti način, u vašim je rukama odluka hoćete li fizičku reakciju okarakterizirati kao ‘dobru’ ili ‘lošu’. Zašto su ovo divne vijesti? U mnogim slučajevima imate nadmoć nad anksioznošću. I to veću no što mislite. Onog trenutka kada osvijestite da je fizička manifestacija ništa doli automatski odgovor tijela na određenu situaciju – na vama je da donesete odluku hoćete li osjećati strah ili uzbuđenje.
2. Dva puta razmislite o osjećaju anksioznosti
Kada ste u vrtlogu napada anksioznosti, vaš je prvi instinkt da se smirite. No uvriježeni savjet “ostanite mirni i nastavite dalje” – možda nije najbolje rješenje kada se susrećete s potencijalno stresnom situacijom. Bjesomučno se pokušavati opustiti u trenucima navale adrenalina je poprilično težak zadatak. K tome, kada se ljudi pokušavaju smiriti, često to čine tako da pokušaju suzbiti negativne emocije.
Što kažete na suprotan pristup? Umjesto da se pokušate smiriti u situaciji u kojoj je to gotovo nemoguće, uvidjet ćete da je mnogo lakše pustiti tijelo da radi u vašu korist. Naime, ono je već u stanju uzbuđenosti, stoga je mnogo lakše transformirati emociju koji je povezana s već postojećom fizičkom reakcijom.
Kako to učiniti? Ponavljajte sebi koliko ste uzbuđeni! U trenutku kada vas oblije hladan znoj, shvatite to kao poruku vašeg tijela koje vam signalizira da je ispred vas događaj koji vam može uljepšati život!
Vaš strah se može transformirati u drugu emociju ako to samo dopustite. Način na koji verbalizirate svoje osjećaje pomaže (de)konstruirati vaše emocije. U konačnici, zaista možete kreirati vlastitu realnost tako da o svojoj anksioznosti govorite u pozitivnom smislu.
3. Oformite mentalni sklop koji u svemu vidi priliku
Kada se organizam nalazi u stanju ugroženosti, aktivira se mehanizam koji se u psihologiji naziva “borba ili bijeg”. Osnovna svrha ove reakcije je spasiti se od opasnosti i mudro odabrati hoćemo li se uhvatiti u koštac s prijetnjom ili ćemo pobjeći od nje. Ovaj osjećaj je utkan u vaš DNA te je posve normalan.
No dok je ova reakcija kod pračovjeka imala ključnu ulogu u preživljavanju, danas je izgubila svoju primarnu funkciju. Ipak, ovaj je mehanizam uspio pronaći način da egzistira u modernom vremenu te je opasnost od zvijeri zamijenio nešto apstraktnijim prijetnjama.
No ukoliko svoj mentalni sklop istrenirate tako da opasnost percipira kroz prizmu prilike za vlastiti boljitak, vaš stav i neurološki sistem će se u potpunosti promijeniti.
Pokušajte sljedeće: Zamislite stresnu situaciju poput javnog govora. Ubrzo će uslijediti osjećaj anksioznosti te će vaš um početi plesti crnu mrežu misli isprepletenu scenarijima u kojima će sve otići nepovratno – krivo. Sada ponovno zamislite istu situaciju ali joj dajte pozitivan zaokret. Zamislite da vam osjećaj anksioznost i naleta njezine energije zapravo pomaže. Vizualizirajte sebe na pozornici, puni energije koju ćete, za razliku od prve verzije, iskoristiti u svoju korist. Govorit ćete glasnije, konciznije i imat ćete više dinamike.
4. Vizualizirajte svoj uspjeh
Suočen s anksioznošću, vaš um ima tendenciju fokusirati se na najgori konačni rezultat. U svega nekoliko sekundi, sposobni ste prevrtjeti najtragičnije moguće ishode. I onda ih još malo pogoršati.
No ako je um toliko jak da zorno dočara naše najmračnije strahove, onda je svakako dovoljno sposoban da učini potpuno suprotno i producira vrelo pozitivne energije. Stoga uzmite vremena za sebe i vizualizirajte najbolje moguće ishode. Vizualizacija je nevjerojatno učinkovita sila budući da um nije sposoban razlikovati stvarno sjećanje od onog kojeg smo zamislili.
Stoga se uhvatite u koštac sa svojim strahovima te ih mentalnom vježbom transkribirajte u osjećaj samouvjerenosti u vlastite sposobnosti. A to će pak – promijeniti cijelu igru.
Pročitaj i ovo:
- Pozitivno razmišljanje vodi do duljeg života, kažu znanstvenici
- Krade energiju, ždere živce. Kako živjeti život bez osjećaja krivnje?
- Evo kako prepoznati simptome depresije i anksioznosti kod tinejdžera na vrijeme
