Ljetne vrućine ne daju vam ‘disati’? Niste sami. Zapravo, većina ljudi je u nekom trenutku bila u rukama toplinskog vala. Ali učitelj joge i meditacije Travis Eliot, suosnivač Inner Dimension TV-a, želi da duboko udahnete. Zapravo, da nekoliko puta duboko udahnete.
Ne samo da vam vježbe disanja mogu pomoći da se mentalno smirite, već vam mogu pomoći i prirodno smanjiti tjelesnu temperaturu kako biste se i vi osjećali ugodnije.
Središnju tjelesnu temperaturu kontrolira mozak
Eliot, koji se prvi put upoznao s meditacijom u dobi od 9 godina, stručnjak je kojeg želite na svojoj strani kada su u pitanju vježbe disanja za dobar osjećaj. Nakon što se suočio s nekoliko iskustava bliskih smrti, uključujući gotovo utapanje i preživljavanje tsunamija u Tajlandu 2004., Eliot se vratio jogi i meditaciji, oslanjajući se na te dvije prakse – koje su obje duboko povezane s disanjem – kako bi se ponovno usredotočio.
No mogu li njegov rad i tehnike zapravo promijeniti temperaturu vašeg tijela? Prema znanosti, mogli bi.
“Moguće je da središnju tjelesnu temperaturu kontrolira mozak”, izjavili su znanstvenici s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru u studiji objavljenoj u časopisu PLOS ONE, koja se fokusirala na tehnike disanja za zagrijavanje tijela. Otkrili su kako se povećanje unutarnje tjelesne temperature može postići korištenjem određenih tehnika meditacije, koje bi mogle pomoći jačanju imuniteta u borbi protiv zaraznih bolesti ili imunodeficijencije.
Određene vrste disanja imaju značajne prednosti
Iako nema mnogo znanstvenih dokaza o hlađenju tijela, jogiji vjeruju da određene vrste disanja imaju značajne prednosti hlađenja. Na sanskrtu čak postoji riječ za to – sitali, što znači ‘hlađenje’.
U najmanju ruku, tehnike disanja dokazani su način za smirivanje uma i živčanog sustava, čineći da se osoba osjeća smirenije, što može usporiti otkucaje srca i aktivirati sustav za odmor i probavu (ili parasimpatički živčani sustav). Tako vam pomaže da se osjećate bolje te da se oslobodite tjeskobe i nelagode od vrućine.
“Različite emocije povezane su s različitim oblicima disanja, pa promjena načina na koji dišemo može promijeniti kako se osjećamo”, ističe Harvard Business Review u studiji objavljenoj u Cognition and Emotion. Promjena ritma daha može signalizirati opuštanje, usporavanje otkucaja srca i stimuliranje živca vagusa, koji se proteže od moždanog debla do abdomena, a dio je parasimpatičkog živčanog sustava koji je odgovoran za ‘odmaranje i probavu’ tijela aktivnosti.
Kako tehnike disanja pomažu da se smirite
To je, objašnjava publikacija, u suprotnosti sa simpatičkim živčanim sustavom koji regulira reakciju “bori se ili bježi”, povezanu sa stresom i tjeskobom. Dakle, upotrebom nekoliko lakih tehnika disanja, ljudi mogu pokrenuti svoj parasimpatički živčani sustav, što vam “pomaže da se počnete smirivati. Osjećate se bolje. I vraća vam se sposobnost racionalnog razmišljanja.“
Želite isprobati tehnike disanja sljedeći put kad vam bude vruće? Ove tri tehnike, zajedno s malim priručnikom s Eliotovim uputama, mogle bi vam pomoći da se rashladite.
1/ Naizmjenično hlađenje nosnica
U udobnom sjedećem položaju zatvorite desnu nosnicu desnim palcem. Udahnite kroz lijevu nosnicu četiri puta. Na vrhu udaha maknite palac s desne nosnice i zatvorite lijevu nosnicu desnim prstenjakom – izdahnite kroz desnu nosnicu četiri puta. Ponovite 5 do 10 ciklusa.
Zašto djeluje: U jogi, lijevi kanal je yin, ili hladna energija, a desni kanal je yang ili topla energija. U ovom obrascu disanja povećavate hladnu energiju i smanjujete toplinu. U ayurvedskoj medicini ova se praksa koristi kao način hlađenja Pitte ili neuravnotežene topline u tijelu.
2/ Nejednak omjer udisaja
Ovu vježbu disanja možete izvoditi u udobnom sjedećem ili ležećem položaju. Udahnite kroz nos četiri puta. Zatim izdahnite na nos osam puta. Ponovite 5 do 10 ciklusa.
Zašto djeluje: Udisaj aktivira simpatičku (budnu i pod stresom) granu autonomnog živčanog sustava, a izdisaj pomaže aktivirati parasimpatičku (odmarajuću) granu. Možete zamisliti da su udisaji poput gasa, a izdisaji poput kočnica automobila. Kada su izdisaji duži od udisaja, to omogućuje motoru više vremena za odmor, što pak tijelu omogućuje da se ne pregrije, a samim time i ohladi.
3/ Savršeni dah
Ovu vježbu možete izvoditi u udobnom sjedećem ili ležećem položaju. Udišite kroz nos oko 5,5 sekundi, zatim izdišite kroz nos 5,5 sekundi. To je jednako 5,5 udisaja u minuti za ukupno kretanje od 5,5 litara zraka. Vježbajte ukupno 5,5 minuta.
Zašto djeluje: Procjenjuje se da prosječna osoba diše oko 16 do 17 udisaja u minuti što stvara veću potražnju za energijom u tjelesnim sustavima, uključujući krvni tlak (tj. krvni tlak ima negativan utjecaj). Usporavanjem disanja tjelesni sustavi rade s većom učinkovitošću, čime se smanjuju upale i stres. Također, disanjem i izdahom kroz nos zadržavamo više vlage u tijelu. Disanje na usta uzrokuje da tijelo gubi 40 posto više vode zbog čega se osjećate isušeno, što je još jedan uobičajeni simptom pregrijavanja.
Izvorni tekst pročitajte ovdje.
Pročitaj i ovo:
- Pravilno disanje: Vježba koja će vas smiriti, ali i ojačati
- VIDEO Disanjem protiv tjeskobe: kontrolom daha vratite unutarnji mir
- Disanje – najbolje rješenje za stres i nervozu
