Načini na koje razgovaramo o mentalnom zdravlju proteklih su godina doživjeli značajnu transformaciju. Bez obzira na to pripisujete li tu promjenu pandemiji koronavirusa, javnim osobama, uključujući slavne ličnosti i sportaše, koje su otvoreno podijelile svoja iskustva ili utjecaju društvenih medija, činjenica je da postoji znatno veća razina svijesti nego što je to bilo čak prije deset godina!
Kao posljedica toga, sve je veća vjerojatnost da će mlađe odrasle osobe, ako se suočavaju s nekim problemima, potražiti pomoć stručnjaka. Istraživanje Američkog psihološkog društva (APA) pokazalo je da je 37% pripadnika generacije Z i 35% milenijalaca potražilo tretman ili terapiju od stručnjaka za mentalno zdravlje, za razliku od 26% pripadnika generacije X, 22% baby boomera i 15% starijih odraslih osoba.
Nikad nije kasno za početak
Generacija Z i milenijalci možda su ti koji pričaju o tome na TikToku, ali davanje prioriteta mentalnom zdravlju nešto je od čega svatko može imati koristi, a nikad nije kasno za početak. “Kognitivne promjene i promjene u ponašanju moguće su u bilo kojoj dobi”, izjavio je za portal self.com Aldrich Chan, neuropsiholog iz Miamija.
U mnogim slučajevima starenje zapravo može učiniti velike stvari za vaše mentalno zdravlje – na kraju krajeva, mudrost obično dolazi s godinama. “Proces starenja često donosi veću otpornost i vještine suočavanja, što pridonosi boljim rezultatima mentalnog zdravlja”, objašnjava dr. Chan.
Međutim, to ne implicira da starije osobe ne zahtijevaju njegu za svoje mentalno zdravlje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, problemi vezani uz mentalno zdravlje česti su među starijom populacijom, ali često ostaju nedijagnosticirani i neliječeni. Stigma koja obavija proces starenja često se isprepliće s predrasudama o mentalnom zdravlju, što rezultira većim oklijevanjem ljudi da potraže pomoć i primate odgovarajuću njegu.
Kako početi?
“Jedna od najvećih zabluda o mentalnom zdravlju za starije osobe jest da je kasnije u životu prekasno za razvoj novih, zdravih navika ili načina da se brinete o sebi”, kaže Neha Chaudhary, psihijatrica u Općoj bolnici Massachusetts te dodaje: “Neki ljudi nauče vještine koje su im potrebne već u djetinjstvu, ali za mnoge druge potrebne su godine introspekcije, vježbi ili neuspjeha u ranim godinama da bi došli do mjesta gdje su spremni kvalitetno odraditi posao.”
Međutim, ako ste duboko zakoračili u odraslu dob i nikad niste dvaput razmislili o meditaciji, vođenju dnevnika ili razgovoru s terapeutom, vrlo vjerojatno ne znate odakle početi. Stručnjaci preporučuju da počnete s ove tri stvari.
1/ Misli fizički
Možda se čini kontradiktorno, ali jedna od najboljih stvari koje možete učiniti za svoje mentalno zdravlje zapravo ima više veze s vašim tijelom: tjelesno vježbanje povezano je s boljim zdravljem mozga i kognitivnim funkcijama, smanjenim rizikom od tjeskobe i depresije, boljim snom i ukupnom kvalitetom života – potvrđuju sva istraživanja.
“Iako se ljudi obično usredotočuju na stvari poput križaljki i sudokua kako bi spriječili demenciju, dvije najbolje stvari koje možete učiniti za svoje mentalno zdravlje i odgoditi kognitivni pad su tjelesna vježba i društveni kontakti”, tvrdi dr. Charlynn Ruan, klinička psihologinja i osnivačica Thrive Psychology Group. Zato je njezina prva preporuka pacijentima da se svakodnevno bave nekom vrstom tjelesne aktivnosti: po mogućnosti nečim što vas dovodi do sunca, što može poboljšati vaš san, povećati razinu vitamina D i poboljšati opće raspoloženje!
Dokazi iz meta-analize 15 različitih studija posebno podupiru dobrobit aerobne vježbe za mentalno zdravlje za odrasle starije od 60 godina. Istraživači vjeruju da postoje tri potencijalna razloga zašto ima tako dubok učinak: prvi, da je mentalno zdravlje povezano s pozitivnim fizičkim učincima vježbanja; drugi, da vježbanje poboljšava mentalno zdravlje kroz neurobiološke mehanizme; i treći, ta vježba potiče promjene ponašanja kao što su samoregulacija i samoučinkovitost.
Dobra korist vježbanja za mentalno zdravlje jedan je od razloga zašto Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje svim odraslim osobama –uključujući one starije od 65 godina – 150 minuta tjedno kardioaktivnosti umjerenog intenziteta (kao što je brzo hodanje) ili 75 minuta tjedno aktivnosti snažnog intenziteta (kao što je planinarenje ili trčanje), plus najmanje dva dana aktivnosti za jačanje mišića tjedno.
Pronađite aktivan hobi – u idealnom slučaju, društveni, poput pilatesa, planinarenja ili vožnje biciklom – koji vam također daje osjećaj svrhe izvan posla i obitelji!
2/ Održavajte društveni život
Sigurno ste upoznati s “epidemijom usamljenosti” diljem svijeta. Iako se većinom spominje u kontekstu mladih osoba koje su često “zalijepljene za ekrane”, istovremeno značajno utječe i na stariju populaciju. Prema informacijama WHO-a, otprilike četvrtina starijih osoba pati od društvene izolacije i osjećaja usamljenosti, a obje ove pojave predstavljaju ključne faktore rizika za razvoj mentalnih poremećaja kasnije u životu.
Redovito uključivanje društvenih aktivnosti u vaš dan može značajno poboljšati mentalno zdravlje, zadovoljstvo životom i kvalitetu života, kao i pomoći u smanjenju simptoma depresije. Velika studija iz 2010. objavljena u PLoS Medicine čak je otkrila da jake društvene veze povećavaju “šanse za preživljavanje” za 50 %, što u biti znači da vam pomažu živjeti dulji život. Istraživači čak kažu da nedostatak društvenih veza može predstavljati rizik od smrti i da je usporediv s ponašanjima koja štete zdravlju – poput pušenja ili pijenja alkohola.
Važno je razmišljati i izvan svoje obitelji. “Istraživanje je pokazalo da je imati prijatelje jedan od najvećih faktora koji utječu na fizičko i mentalno zdravlje u starijoj dobi”, kaže dr. Ruan. Stvarnost je takva da se djeca odsele, partneri se mogu razići, a gubitak bliskih osoba je neminovan. Ako se oslanjate na samo jednu ili dvije osobe, izlažete se riziku gubitka društvenih veza – ako nešto odmah ne promijenite.
3/ Dopustite sebi da potražite (stručnu) pomoć
Bilo da se nosite s emocijama praznog gniježđenja, gubitka partnera ili prekida karijere, terapija je uvijek opcija. “Stariji odrasli imaju koristi od terapije jednako kao i bilo tko drugi i trebali bi se osjećati osnaženo te potaknuti da potraže pomoć za sebe i dobrobit u bilo kojoj dobi”, kaže dr. Ruan.
I dok je istina da starenje može donijeti jedinstvene izazove, “problemi mentalnog zdravlja nisu neizbježan dio starenja”, kaže dr. Chan. To je sveprisutni mit. Depresija nije “normalna” za starije odrasle osobe; demencija neće pogoditi svakoga; a stariji ljudi mogu patiti od tjeskobe kao i svi drugi. “Mnoge starije odrasle osobe održavaju dobro mentalno zdravlje, a kada se problemi pojave, često se mogu izliječiti”, dodaje dr. Chan.
Tada bi trebao uskočiti profesionalac. Pristupi praktične terapije usmjerene na rješenja kao što su kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) i terapija prihvaćanja i predanosti (ACT) mogu prilično brzo poboljšati kvalitetu života i mentalno zdravlje!
Pročitaj i ovo:
- Zrela koža lica: 6 super savjeta koji će je držati lijepom i njegovanom
- Zagrli me nježno: Evo kako zagrljaji pozitivno utječu na zdravlje
- Socijalne interakcije utječu na vaše zdravlje i na dugovječnost – evo kako
