Nakon Sarajeva i Banja Luke, Tuzla je treći grad po veličini u Bosni i Hercegovini. I dok su sve donedavno sinonimi za Tuzlu uključivali sol, ugljen i povezanu industriju, od nekadašnjeg industrijskog grada Tuzla postaje sve atraktivnija turistička destinacija, zahvaljujući angažmanu gradonačelnika Jasmina Imamovića i novoosnovane Turističke zajednice grada Tuzla.
Tuzla je udaljena 336 km od Zagreba i ako nema gužve na granici (Županja – Orašje), tamo ste za najviše pet sati vožnje. Tuzla je svojom klimom slična Zagrebu – Zagreb se nalazi na nadmorskoj visini od 158 m, Tuzla na 231 m, ali uz jednu bitnu razliku: Tuzla je zapravo smještena na dnu mora, točnije, onog Panonskog.
1. Ponesi kupaći kostim i kremu za sunčanje
Ako još niste znali – Tuzla ima more. Grad poznat po eksploataciji soli okrenuo je to u svoju korist kad je 2003. godine, nedaleko stare gradske jezgre, otvoreno prvo slano jezero. Njemu se pridružuju još dva jezera, Slani slapovi te zabavni, kulturni i ugostiteljski sadržaji – tako je nastao kompleks kupališta Panonska jezera ili popularna Pannonica, jedini kompleks slanih jezera u Europi.
>> More u srcu Tuzle: Vodimo vas na Pannonicu, tuzlanska slana jezera
Foto: Naturala.hr
2. Tuzlu je lakše preskočiti nego zaobići
Iako jedan od većih gradova u Bosni i Hercegovini te sjedište Tuzlanskog kantona, zanimljivo je kako je Tuzla široka 2 km, a dugačka 11. Prema popisu iz 2013. godine, ovdje danas u miru i toleranciji živi 111.000 stanovnika, pripadnika tri konstitutivna naroda – Bošnjaci (73%), Hrvati (14%) i Srbi (3%) te 10 % ostalih.
Foto: Naturala.hr
Tuzla je jedno od najstarijih naselja u Europi, s kontinuitetom življenja još iz vremena neolitika. Otada je povijest Tuzle neraskidivo povezana s proizvodnjom soli, o čemu svjedoče i arheološki nalazi, poput keramičke posude za iskuhavanje slane vode, a indikativno je kako je stari hrvatski naziv za Tuzlu bio Soli.
Dragocjeni se materijal masovnije počeo eksploatirati dolaskom Austrougarske, kad je sol postala baza za kemijsku industriju. Već u to doba zabilježene su prve posljedice slijeganja tla (što pokazuje i uzrečica kako Tuzlu ‘sol gradi, ali i razgrađuje’), a posljedice su bile katastrofalne – nestala su cijela naselja, kulturno-povijesni spomenici i vjerski objekti, a stanovništvo raseljeno u novoizgrađene dijelove grada. Tonjenje je zaustavljeno tek 2007. godine kada se crpljenje soli preselilo u nalazišta izvan grada i pristupilo obnovi Tuzle, s Panonskim jezerima kao jednim od projekata ključnih za revitalizaciju grada.
Foto: Naturala.hr
3. Obavezno probaj Begovu čorbu!
U Tuzlu ne možete doći, a da ne probate Begovu čorbu. Riječ je o gustoj juhi od gomoljastog povrća i pilećeg mesa, a kojoj bamija daje specifični okus. Nama je najbolja bila u restoranu Zlatnik, na šetalištu Slana Banja. Iz vrta restorana pruža se sjajan pogled na Panonsko jezero pa sjednite tamo ako vam vrijeme dopusti i pripremite se na višesatno uživanje u bosanskim delicijama.
Ponuda restorana bazira se na tradicionalnim jelima, a osim Begove čorbe, opasno joj konkuriraju i druga jela, poput Ćevapa Zlatnik (ćevapa u kajmaku), Hadžijskog ćevapa (mesa s povrćem) i Tuzlanskog đerdana (meso i povrće zapečeni s vrhnjem) te Bamije s teletinom.
4. Pripremi se na viceve o bamiji
Bilo kuda – bamija svuda. Ima je u Begovoj čorbi, Bamiji s teletinom, Bamiji s janjetinom, jede se kao prilog, kiseli, smrzava, suši… i kada je god jedete, krenut će i zezancija na temu seksa. Isprva sam pomislila da je riječ o urbanoj legendi, ali sam ubrzo shvatila da je i „preko Bare“ Amerikanci štuju kao afrodizijak, samo što je zovu okra.
A onda sam još malo pretražila neke relevantne članke i – vidi čuda. Bamija na prvom mjestu po afrodizijačkom djelovanju prema članku objavljenom u International Journal of Pharmaceutical Sciences Review and Research. Zato ljudi moji, kada ste u Tuzli – bamija je ‘must have’ povrće, a na tržnici ćete je nabaviti u suhom obliku za 4 konvertibilne marke (2 eura) po vijencu.
5. Doručak je lagan
Odnosno, doručak će biti lagan, kao u svakom drugom hotelu, ako uspijete odoljeti bureku u obliku zvrka, uz koji se servira sir i vrhnje. Taman čovjek pomisli da će, nakon cjelodnevnog pretjerivanja, za doručak pojesti nešto malo lakše kad sa švedskog stola zamiriši netom ispečen burek. Nakon toga preostaje samo slegnuti ramenima i pomiriti se sa sudbinom.
Foto: Naturala.hr
Točno nas je takav neodoljiv burek dočekao za stolom u Heartland City Hotelu, preslatkom boutique-hotelu koji ima deset soba, a smješten je u samom centru Tuzle. Vodi ga bračni par koji se u Tuzlu vratio iz Nizozemske, a sami peku rakiju od vilijamovke koja se obavezno mora degustirati. Pa nećete valjda uvrijediti domaćine?
Foto: Heartland City Hotel
6. Samo dvije riječi: Mamma mia!
Carstvo steakova i odležanog mesa, najsočnije teleće koljenice koju sam ikada probala, a koja se pripremala 24 sata; bifteka o kojem bi se mogla pjesmica ispjevati, ramsteka, tako mekog i sočnog, savršeno pečenog kao da su mu u kuhinji uspavanku pjevali, otkoštenog purećeg batka pečenog 24-sata, purećeg odreska punjenog ajvarom i ementalerom u košuljici od bučinih sjemenki – hrskavog izvana, sočnog iznutra… Da, sve sam to probala i zalila vrhunskim merlotom.
Ovakav gastro hedonizam naći ćete u restoranu Mamma mia na središnjem gradskom trgu. Otvoren je početkom 2018. godine i već se nametnuo vrhunskom ponudom domaćih i internacionalnih jela, s posebnim naglaskom na ove divne odležane steakove i pripremu hrane souse vide metodom, ili na francuskom, „u vakuumu“.
Foto: Naturala.hr
7. Burek je svetinja, sve su ostalo pite
(Molim naše prijatelje Bosance da preskoče točku 7. jer bi se mogli nepotrebno uzrujati.)
Dakle, kad si u Tuzli, nemoj slučajno naručiti burek s mesom, jer je burek jedan jedini i zove se jednostavno – burek. Svi znaju da je s mesom i nema isprike da i ti ne znaš. Niti u ludilu nemoj naručiti niti burek sa sirom jer takav ne postoji. Radi se o piti ili pitici sa sirom.
Kazali su nam naši domaćini da su već navikli na turiste koji traže takve nebuloze i da obično, vjerovali ili ne, takvi turisti stižu iz Hrvatske i takve im se greške već u startu opraštaju. Ali, kad se traži burek s jabukom ili višnjom, onda je to već svetogrđe. Zato, nemoj!
8. U Tuzli piješ Tuzlansko pivo, a ne Žuju
Tuzlanska pivara broji nekoliko godina više od naše Zagrebačke, a osim što kontinuirano kuha pivo od 1884. godine, u podrumu stare zgrade pivare nalazi se Pivnica Taverna. Uz specifičnu ponudu mesnih jela (ćevapa i ćevapa u kajmaku), nezaobilazna su i piva koja se proizvode u samoj pivari u čijem se sastavu nalazi pivnica. Točeno nefiltrirano pivo dolazi direktno iz proizvodnje, a pije se samo u toj pivnici i nigdje više. Kada ćete biti u prilici, a u Tuzlanskoj pivari ćete to i biti, naručite jelo od mesa i povrća iz dagare – glinene posude u kojoj se jelo servira još vruće.
Foto: Pivnica Taverna Facebook
Najpopularniji i najdugovječniji je Tuzlanski pilsner, ali se u ponudi ističe i Premium crno pivo. Ovo pivo se proizvodilo do sredine 70-tih godina prošlog stoljeća nakon čega je, zbog niske potražnje, proizvodnja prekinuta. Poslije mnogobrojnih zahtjeva kupaca, Pivara Tuzla ga je 2011. godine vratila na tržište, u malim, ograničenim serijama, spremljenog prema tradicionalnoj recepturi.
To ne znači da će vam „premium“ pivce u Tuzli izbiti sve pare iz džepa – Premium Crno pivo možete degustirati već od 2,10 konvertibilnih marki (koji cent više od jednog eura ili cca 8 kuna), a Tuzlanski pilsner od 1,80 KM (0,92 € ili cca 7kn).
Ako je umjesto piva vaš izbor voda, tada se naručuje Tuzlanski kiseljak – ne sarajevski već tuzlanski, koji se također proizvodi u Pivari Tuzla. Tuzlanski kiseljak je prirodna mineralna voda bogata magnezijem i drugim mineralima, koja se nalazi u svjetskom vrhu po svom sadržaju prirodnog magnezija.
9. Prošeći centrom
Nakon ovakvih gozbi, šetnja gradom ne može škoditi. Ono po čemu je Tuzla otprije dobro poznata njezina je multikulturalnost te visoka razina nacionalne i vjerske tolerancije. Predlažemo šetnju do koje od džamija – Turalibegove, bijele ili šarene džamije – možete prošetati i do pravoslavne crkve, a katolički centar je u izgradnji jer je stradao u potonuću.
Dobri odnosi sačuvani su i u ratnim vremenima, čak i nakon bezumnog granatiranja civila sa srpskih položaja u svibnju 1995. godine. Tada je na trgu Kapija u centru grada poginuo 71 građanin Tuzle, a ranjeno ih je preko 150. U znak sjećanja, na najtužnijem mjestu u Tuzli ispisana su imena stradalih uz stihove pjesnika Maka Dizdara.
Foto: Naturala.hr
Mnogi su se s mislima Meše Selimovića upoznali tek preko citata na Facebooku, ali manji dio zna kako je ovaj veliki književnik rođen u Tuzli. Rodni grad mu se odužio podizanjem spomenika na korzu, uz još jednog velikana, slikara Ismeta Mujezinovića, čije je kipove izradila zagrebačka umjetnica Marija Ujević Galetović. Posjetite i Čaršijsku česmu te pozdravite Tvrtka, jer se u Tuzli nalazi jedini spomenik bosanskom banu i kralju Tvrtku Kotromaniću.
Foto: Naturala.hr
Nakon toga, sjednite na pivicu (obavezno naručite Tuzlansko pivo) i uživajte u odličnoj svirci nekog od live-bandova. Nas je iznenadio ne samo veliki broj ljudi na korzu i gradskim trgovima, nego i živa pop i rock glazba (narodnjaci, ili kako ih u Tuzli zovu, ‘džigera’, ne stanuju u centru, ali ih ima na rubnim dijelovima grada). Zbog velikog broja ljudi koji uvečer izlaze, glazbe, živosti grada i večernjeg života, Tuzla se lako može zamijeniti za neku razvikaniju ljetnu destinaciju.
10. Ostavi baklavu za kraj
Kakva bi to bila gozba bez deserta? Preslatko uređena slastičarnica Lokum, s tradicionalnim slasticama i savršenim kolačima (pa pogledajte samo ovo čudo od baklave!), jednostavno se ne smije zaobići. Tu se može popiti i turski čaj i kava, ali i pojesti obilni doručak – za one kojima nije do slatkog, stiže porcija narezaka s ajvarom, burek i pita sa sirom.
Nećete im odoljeti, sigurna sam jer nismo ni mi. Uostalom, o dijeti uvijek možete razmišljati kada se vratite doma, dijete i detoks programi ionako počinju uvijek od ponedjeljka, a kada ste već u Tuzli – guštajte na najjače.
Više informacija o Tuzli potraži na stranicama Turističke zajednice grada Tuzle.
