Nutricionizam

Znaš li odakle dolazi tvoja hrana?

Imamo pravo znati otkud dolazi naša hrana jer način njene proizvodnje može ostaviti štetne posljedice na naše zdravlje, ali i na zdravlje cijelog planeta

Nedavno je na našim malim ekranima prikazan zapanjujuć dokumentarac Food Inc. nagrađivanog redatelja Roberta Kennera koji vjerojatno nikoga nije ostavio ravnodušnim. Za nas Naturalce to je bio još jedan povod da postavimo pitanje: Znate li otkud dolazi naša hrana?



Amerikanac Michael Pollan, prema časopisu Time jedan od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu, već 25 godina svojim radom, publikacijama i seminarima potiče ljude diljem svijeta da si postave to isto pitanje ističući pritom važnu ulogu hrane ne samo za nas i naše zdravlje, već i za zdravlje čitavog planeta.

Moderni, industrijski način proizvodnje hrane toliko nas je otuđio od njenog pravog podrijetla - prirode, da birajući plastikom prekriveni komad mesa u supermarketu uopće nemamo dojam da je to dio neke životinje koja je za našu hranu ubijena, niti smo svjesni da je i ona trebala nešto jesti, odnosno - nemamo pojma gdje i kako je uzgajana. Nažalost, tu se onda gubi i onaj osjećaj zahvalnosti, poštovanja i svjesnosti procesa ˝proizvodnje˝ hrane koja vlada, primjerice, na malim seoskim imanjima.

 

Ovdje možete pogledati Food Inc - nagrađivani film, samo pričekajte nekoliko sekundi da se fim učita

 

Idući problem je utjecaj i posljedice koje takva industrijska hrana ostavlja na naše zdravlje (toga pogotovo nismo svjesni). Zanimljiv podatak je da u SAD-u 75% troškova zdravstva odlazi na liječenje kroničnih bolesti koji su upravo povezani s hranom. Nije li to ironično?

Samo Amerikanci godišnje pojedu 10 bilijuna životinja, od toga 33 milijuna krava. Dakle, to je masovna proizvodnja - a osobe koje konzumiraju takvu hranu imaju pravo znati kako je proizvedena.

 

Znaš li odakle dolazi tvoja hrana?

 

Masovna proizvodnja mesa prkosi organskom, zdravom i održivom načinu uzgoja. Više liči lančanoj proizvodnji automobila nego farmi životinja. Upravo zato što tamo životinje ne predstavljaju živa bića već meso - sirovinu koja se prodaje. Jedini cilj je utoviti stoku što prije i od nje dobiti što više mesa. Kako se to radi i kakve posljedice ostavlja na ljudsko zdravlje - nije uopće bitno.



S druge strane, organski uzgajivači imaju nešto drugačiji pristup. Krave i druga stoka uzgajana na ovaj način ima određeni stupanj slobode. Za razliku od ˝tvornica mesa˝ gdje se krave najčešće ne mogu niti okrenuti i ne znaju što je trava, organski uzgoj podrazumijeva ispašu na livadi, kretanje i prirodan način ishrane. To nije znanstvena fantastika niti nešto ˝natprirodno˝ - organski način uzgoja hrane vladao je tisućama godina, sve dok nam u zadnjih stotinjak godina zbog povećane potrebe za hranom ˝normalnim˝ nije postao industrijski način uzgoja.

 

Znaš li odakle dolazi tvoja hrana?

 

Kvaliteta i nutritivne vrijednosti mesa dobivenog organskim uzgojem i industrijskog mesa - neusporedivi su. Industrijski način uzgoja stoke životinje hrani neprirodnim putem, ne omogućuje im dovoljno kretanja te podrazumijeva dodatke antibiotika i hormona za veći prinos mlijeka i brži rast. To itekako negativno utječe na naše zdravlje te ostavlja mnogo štetnih posljedica i na okoliš.

Osim samog načina proizvodnje mesa i velikog broja drugih namirnica, postavlja se pitanje:˝Koliko je mesa čovjeku uopće potrebno?˝ U svijetu, pogotovo SAD-u, vlada prava manija za mesom. Čak i kod nas veliki broj ljudi drži da se ne može najesti ukoliko jelo ne sadržava i meso. Štoviše, većina ljudi za svaki obrok konzumira meso ili njegove prerađevine.

Osim što piramida zdrave prehrane ne preporučuje toliko mesa u svakodnevnoj ishrani - zamislite koliko štete zdravlju nanosi 3 - 5 obroka dnevno koja sadrže meso iz industrijske proizvodnje.

Dakako, jedenje mesa ili odricanje od njega treba biti vlastiti izbor svakog pojedinca - ali činjenica je da ljudi danas jednostavno jedu previše mesa. Sjetite se samo vremena kad su naše bake, pa čak i naši roditelji bili mladi. Meso se u najvećoj mjeri konzumiralo jednom tjedno - obično za nedjeljni ručak te u svečanim prigodama, blagdanima i slavljima. Danas ljudi na mesni način ˝slave˝ gotovo svakodnevno.

 

Znaš li odakle dolazi tvoja hrana?

 

Osim što nije zdravo (pogotovo industrijski proizvedeno) nije ni potrebno. Proizvodnja mesa je prilično skupa sama po sebi - skupa je za naše zdravlje a i za naš okoliš. Iako je organski uzgojeno meso, kao i ostale ekološki uzgojene namirnice nešto skuplje - višestruko je isplativije. Više novca koje ćete sada izdvojiti za organski uzgojenu hranu, u budućnosti ćete vrlo vjerojatno izdvojiti zbog liječenja posljedica ishrane nezdravom i industrijski proizvedenom hranom.

Ponovno, odabir je na vama. Nadamo se da ćete sve ovo imati na umu prilikom idućeg posjeta supermarketu, pogotovo odjelu s mesom. Prije odlaska na blagajnu pokušajte se pitati otkud je došao taj komad mesa kojeg ćete pripremiti sebi i svojoj obitelji i je li dobar za vaše zdravlje.

 

 


 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.