Advertisement
Ekologija i energija

Zbog djelovanja čovjeka više od milijun vrsta je pred izumiranjem, upozorava UN

Izvješće o stanju svjetskih ekosustava otkriva da su ljudske aktivnosti i klimatske promjene značajno promijenile biljna i životinjska staništa

Zbog djelovanja čovjeka više od milijun vrsta je pred izumiranjem, upozorava UN
 





Svijet je dobio dosad najopsežniji pregled istraživanja bioraznolikosti i, iznenađenje, stvari ne izgledaju sjajno. Sastavljen od strane međudržavnog tijela Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services (IPBES), izvješće od 1800 stranica kompilacija je istraživanja o statusu svjetskih biljnih i životinjskih vrsta u protekle tri godine.

Na temelju pregleda oko 15 000 znanstvenih i vladinih izvora, koje je sastavilo 145 stručnjaka iz 50 zemalja, globalni je izvještaj prvi sveobuhvatan pogled stanja bioraznolikosti planeta unazad 15 godina. Sveobuhvatni dokazi globalne procjene IPBES-a ocrtavaju zlokobnu sliku - zdravlje ekosustava o kojem ovisimo mi i sve druge vrste pogoršava se brže nego ikada, upozorio je predsjednik IPBES-a Robert Watson u sažetku izvješća.

Izvješće upozorava da je više od milijun životinjskih i biljnih vrsta ugroženo izumiranjem - uključujući trećinu vrsta morskih sisavaca, 40 posto vodozemaca i 33 posto koralja. Čimbenici koji doprinose masovnom gubitku biološke raznolikosti uključuju neobuzdano krčenje šuma (više od trećine zemlje i 75 posto vode sada je posvećeno proizvodnji usjeva ili stoke) i rastuće emisije stakleničkih plinova.

Oko 75 % površine kopna i 66 % oceanskih područja značajno je promijenjeno ljudskom djelatnošću, u velikoj mjeri zbog proizvodnje hrane, navodi se u izvješću IPBES-a. Poljoprivredne aktivnosti također daje veliki doprinos ljudskim emisijama stakleničkih plinova, oko 25 % ukupnih emisija. Sljedeća velika prijetnja prirodi je iskorištavanje biljnih i životinjskih vrsta kroz žetvu, sječu, lov i ribolov, klimatske promjene, zagađenje i širenje invazivnih vrsta.

Izvješće ukazuje na neupitnu povezanost između gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena. Procjenjuje se da bi izumiranje pogodilo 5 % svih vrsta ako temperature porastu za 2 ° C od predindustrijskih razina – što je prag koji bi svijet mogao prijeći u sljedećih nekoliko desetljeća, osim ako se emisije stakleničkih plinova drastično ne smanje.

Takva mračna prognoza traži konkretne i sveobuhvatne mjere. Ako želimo zaštititi prirodni svijet od brzog nestanka, moramo promijeniti način na koji pristupamo gotovo svemu: kako uzgajamo hranu, kako gradimo gradove i kako trošimo prirodne resurse. Prema stručnjacima koji su sastavili izvješće, to će značiti pomicanje fokusa s ekonomske računice i donošenje odluka na temelju njihovog potencijalnog utjecaja na okoliš.
 

Pročitaj i ovo:

ZELENO JE IN: 8 jednostavnih načina kojima ti možeš spasiti planet
10 mitova o klimatskim promjenama kojima ne treba vjerovati
Znanstvenici složni: Zemlja je i službeno ušla u antropocen, doba čovjeka

 

Komentiraj članak:

Želimo čuti tvoj glas - članak možeš komentirati ako si prijavljen/a preko Facebooka.

Naturala.hr posvećuje veliku pažnju zaštiti osobnih podataka. Stoga smo u skladu s novom europskom Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) nadogradili politiku privatnosti i korištenja kolačića. Kolačiće upotrebljavamo kako bismo osigurali što bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost naše web stranice. Daljnjim korištenjem web stranice Naturala.hr suglasni ste s korištenjem kolačića.

Više informacija o Politici kolačića pročitajte ovdje.

Slažem se