Promocije

Veljko Barbieri u konkurenciji za najbolju mediteransku kuharicu 2013.

Hrvatska kuhinja Veljka Barbierija odabrana je za najbolju domaću kuharicu u protekloj godini te ulazi u završno Gourmandovo natjecanje najboljih na svijetu

Veljko Barbieri u konkurenciji za najbolju mediteransku kuharicu 2013.

„Hrvatska kuhinja” svojevrstan je nastavak velikog Barbierijeva hita „Priča o dalmatinskoj kuhinji“. U ovoj knjizi naš nagrađivani književnik i najveći poznavatelj povijesti gastronomije otkriva 606 recepata. Barbieri je, podsjetimo, prvo Gourmandovo globalno priznanje doživio 2005. u Švedskoj. Sa svojim je „Kuharskim kanconijerima" osvojio prvu nagradu „za one što kuhaju perom“ Gourmand World Cookbook Award u kategoriji za kuhinje Sredozemlja.

Proglašenje Gourmandova pobjednika i dodjela nagrade The Best in the World održat će se u Kini, na pekinškome Sajmu kuharica 20. svibnja 2014. U međuvremenu će – već ovog mjeseca – Veljko Barbieri svijet obogatiti još jednim naslovom u izdanju Profil Knjige. „Vrijeme je za gozbu” svojevrstan je umjetnički vrhunac Barbierijeva nastojanja da poveže dvije velike ljubavi: lijepu književnost i gastronomiju.  

 

Veljko Barbieri u konkurenciji za najbolju mediteransku kuharicu 2013.

 

Veljko Barbieri autor je brojnih romana, zbirki pripovjedaka i eseja, kazališnih, radijskih i televizijskih dramskih djela u kojima se bavi europskom i sredozemnom baštinom, posebice baštinom Dalmacije, njezinom sposobnošću nasljeđivanja, prepletenom s nepromjenjivošću ljudske sudbine na ciklički obnavljanim raskršćima epoha i vremena. Romani su mu prevedeni na nekoliko svjetskih jezika, a pripovijetke zastupljene u mnogim domaćim i stranim antologijama proze. Svojim prozama sudjelovao je s nekoliko slikara i grafičara u stvaranju više grafičkih mapa.
 
Dobitnik je značajnih književnih nagrada, a 2006. njegov roman „Dioklecijan“ nagrađen je nagradom Matice hrvatske za najbolju knjigu godine, a preveden je i na bugarski te slovenski. Odlučio se još jednom okušati u istoj književnoj temi, pa je 2008. napisao novu verziju romansirane biografije cara Dioklecijana „Ja, Dioklo – Jupiterov sin“, koja je također konkurirala za značajne hrvatske književne nagrade, a objavljena je u Mađarskoj i Njemačkoj.
 
 
 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.