Naturalino zdravo proljeće

Velika kopriva - 'žarna' saveznica zdravlja

Piše: Martina Bogdanić. Priroda je u mnogočemu puno mudrija od nas i pruža nam od pamtivijeka u svakom trenutku godišnjeg doba ono što je najbolje za naš organizam

 Velika kopriva - 'žarna' saveznica zdravlja

Urtica dioica, obična ili velika kopriva,  biljka iz porodice Urticaceae (Koprive), jedna je od najrasprostranjenijih biljaka po cijelom svijetu, a u njenoj su ljekovitosti, kao i jelima pripravljenim od koprive, uživale još i stare civilizacije. Stari Grci su je, na primjer, koristili, kod reumatskih bolova. Danas se upotrebljava kod cijelog niza tegoba i bolesti, njeno djelovanje su potvrdila i najnovija istraživanja, a osim za prehranu i liječenje, često se koristi i u biovrtlarstvu.

 

Botanički podaci:
 
Biljka: Urtica dioica 
Ljekarnički naziv: Foilum Urticae 
Porodica: Urticaceae (Koprive) 
Drugi nazivi: Obična kopriva, velika kopriva, pitoma, pasja kopriva, kopriva žara ( iako se taj naziv najčešće odnosi „malu koprivu“ Urtica urens)
 
 
Stanište i rasprostranjenost:
 
Ono što ovu biljku čini jednom od najpoznatijih, a u isto vrijeme jednom od najprezrenijih je njena izrazito široka rasprostranjenost. Doslovno je ima po cijelome svijetu (izuzev arktičkih i tropskih predjela), a ono čega ima na „svakom“ koraku ne cijeni se baš previše, zar ne? Da raste samo na par mjesta svijeta vjerojatno bi joj cijena bila puno više od cijene kakvog zlata ili dijamanta. Zašto? Zbog svoje vrlo nježne ali sveobuhvatne ljekovitosti koja pokriva mnoga područja ljudskog organizma. Izrazito voli hranjivo i vlažno tlo iako će svoje postojanje često velikodušno ponuditi i ljudima krša u kakvom mini prostoru iole hranjive vlažne zemlje.
 
Zanimljivo je da je kopriva jedna od malobrojnih biljka svijeta koja ima tu čudesnu sposobnost transformiranja negativnog zračenja u pozitivno. Zbog toga ćemo ju često naći u pojasevima ispod dalekovodnih žica i drugih vrsta negativnih zračenja koje spontano sama pronalazi. Ako želimo „iscijeliti“ svoj vrt i istodobno ga oplemeniti mineralima u tlu ali poslije i mineralima na našem tanjuru; posadimo u njega jednu gredicu koprive. Redovitim šišanjem prije cvatnje (a pogotovo prije razdoblja sjemena) te kontroliranjem novih izboja iz korijena ne moramo se bojati njenog preuzimanja cijelog vrta.
 
 
 Velika kopriva - 'žarna' saveznica zdravljaOpis
 
Kopriva je trajnica koja je najčešće visoka do 1,5 m ( iako sam ja osobno jednom vidjela primjerke visoke 2,3 ). Iz puzajućeg korijena izbijaju usprave stabljike s nasuprotnim listovima, srcolikim i nazubljenim, obraslim kratkim dlačicama kao i stabljika. U tim dlačicama krije se tajna koprivina žara; pri dodiru ispuštaju histamin i mravlju kiselinu koja peče. Kopriva cvate od svibnja do rujna sitnim zelenim cvjetićima koji su smješteni na resama koje za tu svrhu izrastu ispod pazuha listova. Doba njene cvatnje blago varira od podneblja, temperature i vlage ali ono što je bitno je činjenica da će onaj njen poznati „miris“ u hrani ili čaju biti puno manje izražen ako koprivu berete (puno) prije cvatnje a pogotovo prije sjemena.
 
 
Srodne vrste
 
Postoji više od 50 različitih vrsta koprive iako su „žarne“ koprive samo dvije: velika/obična kopriva (Urtica dioica) te mala kopriva/žara (Urtica urens). Urtica urens je za razliku od Urtice dioice jednogodišnja biljka koja naraste do max 60 cm visine ali je svojom ljekovitošću odmah uz rame svojoj „velikoj“ prijateljici iako se za te svrhe nešto manje upotrebljava.
 
 
Sastav i aktivne tvari
 
Kopriva sadrži izrazito puno minerala, a u prvom redu jako puno željeza i to onog biorazgradivog kojeg organizam može iskoristiti (za razliku od onog koji se ne može apsorbirati a najčešće je u tabletama). Željezo je uz druge minerale ključni faktor koji pomaže u prevenciji proljetnog umora. Kopriva sadrži i obilje kalija (zajedno s maslačkom je najveći izvor tog minerala) što je posebno važno za ljude koji su na diureticima (osobe koje dugo vremena piju lijekove za visoki tlak, srce, zadržavanje vode u organizmu i sl) te za ljude koji imaju migrene i druge oblike spazma.
 
Kopriva sadrži i vrlo velike količine kalcija, magnezija, natrija, fosfora, mangana, bora, provitamina A ( koji je izrazito koristan kod lošeg vida noću), vitamin B2, C i K. Možda zvuči nevjerojatno ali u 100 g ove čudesne biljke je više vitamina C nego u naranči ili limunu! Osim obilja minerala i vitamina, ovo čudo od biljke sadrži i obilje flavonoida, klorofila, enzime, tanine, lecitin, fitosterol, sluzi, vosak i još mnoštvo drugih tvari koje djeluju blagotvorno na cijelo tijelo. No ipak nije sve tako ružičasto, kopriva sadrži i histamin i mnoge kiseline a pogotovo mravlju kiselinu ( pogledati pod Upozorenje).
 
 
Berba
 
Osobno mi je jako žao što se kod nas ne može u trgovinama kupiti zaleđenu koprivu (kao npr. špinat) koja bi na taj način postala dostupnija namirnica širem sloju pučanstva, onima koji još nisu upoznati s njom. Ako ju berete za prehranu potražite što mlađu i sočniju biljku, kratko ju blanširajte i koristite na sve moguće načine na koje biste koristili sve zeleno povrće. Ako ju berete za preventivu/lijek/čaj onda imate dva izbora: možete u tu svrhu kuhati svježu biljku što je način koji zagovaraju sljedbenici Sv.Hildergarde i Marie Treben. Oni u snagu ljekovitog bilja ubrajaju i energetsku komponentu živog bića.
 
Jednostavnija (i ponekad jedino dostupna) je upotreba suhe biljke. Tokom cvatnje bere se cijela biljka i suši u visećim snopovima na prozračnom i toplom mjestu u hladu, korijen se vadi u proljeće ili jesen. Ako želite najbolje od najboljeg berite smo lišće koje je na „ćupiću“ vrha biljke (cca 5-10 cm). Takvo lišće ima nevjerojatno jaku ljekovitu i energetsku snagu. Naravno ako biljku ne sušite u visećim snopovima, sušite ju u tankom sloju na nebojanom čistom papiru i redovito okrećite 2-3 puta dnevno . Moje osobno iskustvo je da je kopriva ubrana prije cvatnje (a pogotovo prije sjemena) iako se ona zapravo može uvijek brati;  neusporedivo ukusnija (a ne gubi skoro ništa na svojoj ljekovitoj snazi).
 
 
 Velika kopriva - 'žarna' saveznica zdravlja 
 Postoji više od 50 različitih vrsta koprive iako su „žarne“ koprive samo dvije:
velika/obična kopriva (Urtica dioica) te mala kopriva/žara (Urtica urens)
 
 
Upozorenje
 
Zbog djelovanja na izlučivanje vode iz tijela osobe s izrazito niskim krvnim tlakom trebaju oprezno i postepeno uvoditi tijelo u kuru s koprivom. Kopriva svoju snagu crpi iz zemlje na kojoj raste, nažalost to će značiti i da je blizini prometnica povukla i olovo iz okoline (to je nešto izrazito često kod koprive) zato jako pažljivo birajte gdje ćete ju brati (ili od koga ćete ju kupovati).
 
Biljka sadrži u dlačicama histamin i razne kiseline među kojima je naj“bolnija“ mravlja kiselina koja u dodiru s kožom izaziva reakciju žarenja. Kiseline jesu uobičajen i svima znan problem ali ono što je potrebno upozoriti je moguća pretjerana reakcija na histamin. Ona vrlo rijetko isključivo kod izrazito osjetljivih ljudi može biti okidač („triger“) za niz alergijskih reakcija kože. Također kod raznih tradicionalnih (narodnih) recepata kod kojih se sugerira oralna upotreba svježeg soka koprive treba biti oprezan. Iako je sam sok vitaminska i mineralna „bomba“ potrebno ga je kratko prokuhati jer može izazvati jaki nadražaj sluznice probavnih organa ( najbolje ga je uvijek uzimati razrijeđenog s vodom).
 
 
Djelovanje i uporaba
 
Priroda je u mnogome puno mudrija od nas i pruža nam od pamtivijeka u svakom trenutku godišnjeg doba ono što je baš u tom trenutku najbolje za naš organizam. Tako je rano proljeće idealan trenutak da se uputimo u potragu za sočnim izdancima i listovima mlade koprive. Ako ju vidite kako se probija ispod snijega sjetite se da je upravo ona idealna biljka koja će pokrenuti nove snage, rastjerati oskudicu i hladnoću zime ( u tijelu). Bogatstvom minerala idealna je gurmanski obrok stanicama tijela, pomaže izbaciti toksine koje smo nataložili tokom zime, potiče cirkulaciju i jača imunitet; sve ono što nam je potrebno u proljeće.
 
Kopriva je i prva biljka koje se treba sjetiti kod proljetnog umora koji nastaje što zbog već kroničnog manjka minerala nakon zime što zbog toksina koji su počeli ploviti krvotokom pokrenuti u tijelu buđenjem proljeća. Njeno diuretično svojstvo ali i svojstvo „nježnog čišćenja“ krvi i tu će pomoći.Također treba imati na umu da prije nego se prihvatimo sada već naširoko poznatih proljetnih detoksikacija jetre prvo trebamo malo proraditi na bubrezima.
Zašto? Zato jer je bubreg organ koji prethodi jetri u procesu kolanja tvari (on između ostalog filtrira krv), ako je bubreg slab jetra nema dovoljno snage obavljati svoj „posao“. Poznata je uzrečica vezana uz jetru „ideš mi na jetru“ koja izriče ljutnju i bijes. Taj osjećaj nastaje kad je netko u nekoj situaciji koju ne mijenja iz straha, a strah je emocija koja je karakteristična za bubrege (koji kao i kosti spadaju pod element vode, „strah mi se uvukao u kosti“).
 
 Velika kopriva - 'žarna' saveznica zdravljaSimbolično bubreg je organ koji je centar „otpuštanja emocija“( kroz njega stalno prolazi tekućina) poglavito emocija straha. U isto je vrijeme i mjesto vitalne snage čovjeka ( kao akumulacijska brana tek s dovoljno skupljene snage može pokrenuti/transformirati, zato je dovoljno odmora i sna vrlo važno za zdravlje bubrega). Disbalansiran bubreg nema akumulacijske snage za održavanje ravnotežne „normalnog“ pritiska u tijelu. Bubrezi upravljaju sistemom visokog i niskog krvnog tlaka, izrazito su podložni iscrpljivanju i uništavanju ispijanjem lijekova (kao i jetra). Loše stanje bubrega obično znači i loša krvna slika, giht, reumatske tegobe, blijeda „anemična“ put, urinarne infekcije i/ili vrećasti podočnjaci. Kopriva djeluje i na koštanu srž koju remineralizira, obnavlja crvena krvna zrnca.
 
Kopriva blago pospješuje rad gušterače i izlučivanje inzulina pa tako smanjuje šećer u krvi, dobra je kod tegoba respiratornog sustava (smiruje kašalj, blagotvorno djeluje na iskašljavanje, bronhitis i prehladu), potiče cirkulaciju krvi ( poželjna je kod ateroskleroze, tegoba s venama, hemeroidima). Nadalje čisti krv, njezin čaj smiruje upale kože i sluznice ( sluznica želuca, sluznica crijeva, kožne upalne bolesti, infekcije, ekcemi i osipi), pospješuje rad bubrega (to već svi znamo), pomaže kod vrtoglavica i slabosti, izlučuje vodu i mokraću iz tijela, pomaže kod urinarnih infekcija, općenito jako povoljno djeluje na cjelokupni imunitet tijela (bilo da je riječ o virusnim, bakterijskim, gljivičnim ili alergološkim poremećajima). Kopriva općenito popravlja krvnu sliku i na taj način regenerira organe do kojih dolazi ta „nova“,“svježa“ krv, djeluje i na genitalne organe a posebno je poznata njena upotreba kod tegoba s prostatom. Donekle će pomoći i kod pretjeranih krvarenja.
 
Sada je već i klasičnoj medicini poznato njeno specifično djelovanje na giht gdje je apsolutno biljka broj jedan. Iako direktno djeluje na mokraćnu kiselinu ona i općenito djeluje protuupalno tako da će pomoći i kod reumatoidnog artritisa (naravno treba se uzimati dugo i uporno). Iako zvuči banalno nekad kura koprive može pomoći kod uklještenog živca jer istjera pretjeranu vodu van iz tijela. Kopriva je fantastična za tijelo ali i živce koje jača, pomaže kod stresa, nervoze i depresije. Općenito bilo koji da je poremećaj, disbalans u tijelu, bilo koja da je boljka tijela kura koprive neće biti na odmet, a vrlo često će napraviti pravo malo čudo. Da se detaljno piše o koprivi i objašnjava svaki blagotvoran utjecaj koji ima na tijelo bila bi to vrlo debela knjiga. Zato nemojte čitati mrtva slova na papiru nego krenite potražiti tu kraljicu biljki jer s pravom nosi taj naslov.
 
 
Načini primjene
 
Kuhana kao svako drugo zeleno lisnato povrće, kao čaj ( infuz), SIPF, tinktura, prašak, za hrabrije sok a za poklonike srednjovjekovnih recepata kao ulje.
 
Tokom stoljeća i tisućljeća upotrebe ove biljke nastale su desetine različitih recepata za pripravke od koprive. Osnovno pravilo je da ako primijetite da vam je pripravak prejak ( sniženje tlaka ako to nije bio cilj i sl.) smanjite količinu bilja koje stavljate u pripravak za trećinu ili polovinu i nastavite uživati ostale blagodati koje vam kopriva donosi.
 
 
Osnovni recept za pripremu čaja/infuza od lista koprive:
 
5 g suhe biljke na 250 ml kipuće vode, ostavi se stajati 10 min, procijedi i popije tokom dana u tri navrata ( natašte, poslije ručka i kasno poslijepodne). Čaj se može zasladiti medom ali ga se ne smije kod podgrijavanja pregrijati jer onda gubi svoju ljekovitost. Drugi (tradicionalni) način je 1 žlicu suhog lista preliti s 1 l vrele vode, pustiti da odstoji i nakon 1 sata procijediti. Ovakvi pripravci od lista dobra pomoć su kod raznih kožnih problema, gljivica i problema s bubrezima.
 
Zanimljivo je da su glavobolje vrlo često povezane sa slabijom funkcijom bubrega. Čaj pomaže i kod respiratornih problema, umora i iscrpljenost (manjak minerala), kod čestih prehlada (imunitet), loše cirkulacije. Zbog sveukupnog djelovanja vrlo je koristan kod starijih ljudi koji se nakon kure koprivama znaju preporoditi ( pogotovo kod kure čaja sa svježom koprivom). Poznajem stariju osobu koja je imala niz različitih problema; izrazito lošu krvnu sliku, vrtoglavice, opću slabost u tijelu i mišićima koja je onemogućavala normalno kretanje, suhu blijedu „mrtvu“ kožu i gljivična oboljenja noktiju koja su trajala desetljećima, nakon duže kure sa (svježim) koprivama čovjek se doslovno preporodio.
 
 
Osnovni recept za pripremu čaja/dekokta od korijena koprive:
 
15 g na 350 ml vode se kuha 10 min, procijediti. Na dan se popije samo do pola litre dekokta između obroka. Inače dekokt je duže kuhan pripravak iz tvrdih dijelova biljke. Ovakav pripravak od korijena koprive je dobar kao preventiva ili kod blažih oblika upale prostate. Ako želimo napraviti pripravak za bolji rast kose 200 g suhog korijena ostavi se stajati preko noći u 3 l hladne vode. Ujutro se procijedi i dobivenom tekućinom masiramo vlasište ( redovito i dugotrajno). Ako želimo ubrzati postupak onda koristimo recept s octom koji snažno potiče cirkulaciju (ali ima svoj karakteristični miris): 200 g korijena potopimo u 1 l octa, nakon 3 tjedna procijedimo i dobivenom tekućinom masiramo svakodnevno vlasište.
 
 
 Velika kopriva - 'žarna' saveznica zdravlja
 tinktura lista koprive
 
 
Tinktura od lista koprive:
 
Svježim vrhovima koprive napunimo bocu/teglu skoro do vrha i na to nalijemo dobru domaću rakiju. Pustimo da odstoji mjesec dana na toplom mjestu povremeno protresajući, procijedimo, uzimamo 3 x dn po 20-40 kapi razrijeđeno u malo vode. Ovakva tinktura dobra je za nadoknadu minerala, kod anemije, proljetnog umora ili kao zamjena za čaj kada ne možemo naći (svježu) biljku. Opet napominjem kako je izuzetno važno koprivu brati što dalje od prometnica jer ona posebno lako „povuče“ olovo i druge zagađivače iz okoline. Kada kupujete koprivu budite posebno oprezni.
 
 
Tinktura od korijena koprive:
 
Korijenje kopamo u rano proljeće ili jesen, napunimo bocu/teglu skoro do vrha korijenjem, na to nalijemo dobru domaću rakiju i ostavimo stajati mjesec dana. Ova tinktura dobra je za masažu glave kod slabe kose. Nije dobra kod upala/proširenja prostate jer je prostata jako osjetljiva na upotrebu alkohola.
 
 
 Velika kopriva - 'žarna' saveznica zdravlja
suhi korijen koprive
 
 
Ulje od koprive – protiv zaboravljivosti, za jačanje živaca:
 
Ovaj recept se ponovo aktualizirao s rastom broja štovatelja učenja Sv.Hildegarde, a navodno je jako djelotvoran. Moram priznati da ga još nisam isprobala ali mi se uvijek činio zanimljiv jer iskreno ne znam na kojem principu djeluje. Ovo ulje od koprive preporučuje se uvijek raditi svježe i to tako da se u tarioniku usitne koprive dok se ne stvori kaša, sok se iscijedi. U njega se doda ista količina ulja ( najpoželjnije orahova) i dobivenom tekućinom se svaku večer mažu sljepoočnice, čelo i prsa. Tko proba a i vidi da recept djeluje, neka javi, ako ne zaboravi.
 
 
Sirup od koprive:
 
250 g listova svježe koprive preliti s 1 l kipuće vode i pustiti da odstoji preko noći. Sljedeći dan procijediti i kratko zakuhati s 1 l šećera ili meda. Ovaj sirup je (unatoč količini šećera u njemu) zgodan način kako djeci dati dozu minerala i vitamina. Naravno kod djece treba jako paziti i dobro razrijediti sirup vodom ( ½ do 1 žlica sirupa na 2 dcl vode, popiti tokom dana na gutljaje) i to samo po potrebi. Za dopadljivost okusa u fazi namakanja može se dodati šumskih jagoda, cimet, štapić vanilije i sl.
 
 
Žarenje koprivom:
 
Iako se mnogi ljudi (pogotovo stariji, i pogotovo bolesni od reumatoidnih bolesti, uklještenja, slabe cirkulacije i sl.) podvrgavaju ovoj metodi, osobno nisam ljubitelj ovako agresivnih metoda upotrebe biljaka.
 
 
Upotreba sjemena od koprive:
 
Iako se u tradicionalnoj medicini sjeme koprive upotrebljava kod problema s muškom neplodnošću danas se pojavila sumnja u njegovu otrovnost, tako da ga ja ne upotrebljavam.
 
 
Biljno gnojivo od koprive:
 
1 kg svježe ili 300 g suhe biljke preliti s 10 litara kipuće vode, ostaviti par dana kroz koje će pripravak provrijeti. Snažno smrdi, ali je vrlo djelotvorno. Može se u njega dodati i gavez, preslicu i dr biljke. Postoje različite varijante ovog pripravka ali gdje god je koprive od davnina se koristi neka od inačica ovog recepta. U nekim krajevima se odvoji tekući dio od taloga, negdje se samo nadodaje nova kopriva i nova voda ali svagdje se posebna pažnja posvećuje razrjeđivanju. Prejako gnojivo ( makar bilo i biljno) može spaliti biljke.
 
Osnovno razrjeđivanje (za zalijevanje zemlje/po zemlji) je 1 l tekućeg gnojiva razrijeđena s 10 l vode, ako se razrijedi 1 l gnojiva s 50 l vode time se dobiva gnojivo koje možemo prskati po listovima. Ako uzmemo tekućinu tek pristavljenog pripravka unutar 24 h ( od kada smo potopili svježu /suhu koprivu s vodom) dobivamo prirodni insekticid. Njime treba više puta u toku dana špricati napadnute biljke.
 
I opet da ponovim, kada i se o koprivi išlo pisati sve zanimljivosti i detalji bila bi to jedna jako debela knjiga. Nadam se da ćete nakon ovog malog uvida na drugi način gledati taj „dosadan korov“ i prolazeći kraj njega jedinu brigu imati u tome gdje da ga čim više nađete.
 
 
 

 
 
 Velika kopriva - 'žarna' saveznica zdravlja 
 Velika kopriva - 'žarna' saveznica zdravlja
 
 
Napisala:
Martina Bogdanić, mag.oec, fitoaromaterapeutkinja
Udruga za fitoaromaterapiju „Studio Martina&Natura“, Rijeka
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.