Njega i zdravlje djeteta

U Hrvatskoj doručkuje tek 57% učenika!

Zaključci stručnjaka na okruglom stolu Navike i učestalost doručkovanja kod djece

U Hrvatskoj doručkuje tek 57% učenika!

Okrugli stol na temu “Navike i učestalost doručkovanja kod djece“ u organizaciji Nestlé žitarica održan je 14. lipnja u Zagrebu. Okrugli stol okupio je stručnjake iz područja školske medicine, predškolske skrbi i nutricionizma: dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, doc.dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl. ing. nutricionizma pri KBC Zagreb i vlasnica tvrtke za konzalting u nutricionizmu Vitaminoteka, gospođa Ljiljana Vučemilović, glavna sestra Dječjeg Centra Sunce te koautorica priručnika Prehrambeni standard za planiranje prehrane u dječjem vrtiću – jelovnici i normativi i prof.dr.sc. Ines Panjkota Krbavčić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Zagreb.

U Hrvatskoj doručkuje tek 57% učenika!

Raspravu o važnosti stvaranja navike doručkovanja kod djece moderirala je Petra Neuner Geržinić, a govornicima se pridružila se i poznata hrvatska glumica Bojana Gregorić Vejzović koja je zaštitno lice Nestlé Nesquik žitarica.

U sklopu prve teme okruglog stola: Navike djece i status uhranjenosti s posebnim naglaskom na učestalost doručka, sudionicima su prikazani rezultati istraživanja za 2009/2010 „Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi“, provedenog od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u sklopu međunarodnog istraživanja Health Behaviour in School-aged Children za Hrvatsku i grad Zagreb.

Prema rezultatima istraživanja u Hrvatskoj radnim danom uvijek doručkuje tek 59 posto učenika i 54 posto učenica, a vidljiv je i trend prema kojemu, kao i prethodnih godina, s porastom dobi sve manje djece doručkuje. U sve tri ispitivane dobne skupine djevojčice su doručkovale manje od dječaka, tako da u dobi od 15 godina tek svaka druga djevojčica (48 posto) redovito doručkuje radnim danom.

Također, svojom tjelesnom težinom zadovoljno je 66 posto dječaka i 63 posto djevojčica u dobi od 11 godina, 62 posto dječaka i 60 posto djevojčica u dobi od 13 godina te 63 posto dječaka i 55 posto djevojčica u dobi od 15 godina, iz čega je vidljivo kako se kod djevojčica nezadovoljstvo tjelesnom težinom povećava s dobi.

U sklopu druge teme okrugloga stola: Znanstveni dokazi važnosti navike doručka u djece, sudionici su govorili o utjecaju doručka na zdravstvene aspekte u djetinjstvu i odrasloj dobi te zaključili kako je redoviti doručak navika koja pridonosi optimalnom zdravlju cijele obitelji, uzevši u obzir kako djeca koja doručkuju imaju bolju koncentraciju, postižu bolje rezultate na testovima te lakše održavaju normalnu tjelesnu masu, a izostavljanje doručka dovodi se u vezu s općenito neadekvatnom prehranom i pojavom kroničnih bolesti.

Uvaženi su sudionici okrugloga stola raspravljali i o ulozi roditelja, odgajatelja, nastavnika i institucija u stvaranju navika doručkovanja kod djece te naglasili kako se navika redovitog doručkovanja stječe već u djetinjstvu, stoga roditelji svojim primjerom trebaju pokazati djeci kako započeti uspješan dan.

U Hrvatskoj doručkuje tek 57% učenika!

Glavni zaključci okruglog stola

• za zdravi doručak potrebno je odabrati nutritivno vrijedne namirnice poput peciva ili žitnih pahuljica od cjelovitog zrna, mlijeka i mliječnih proizvoda (ili drugih visokovrijednih izvora proteina i kalcija) te voća ili voćnog soka

• različita istraživanja istaknula su jedan zajednički trend – uloga roditelja je neupitna, a roditelj koji doručkuje svojim primjerom ima izuzetno velik i pozitivan utjecaj na razvoj te dobre navike kod djeteta

• redovitost doručka kao temelja izbalansirane prehrane igra ključnu ulogu u prevenciji najznačajnijeg javnozdravstvenog problema, a to je debljina

• iznimno je važno ulagati stalne napore u edukaciju o pravilnoj prehrani te važnosti doručka, poglavito u dobi rasta i razvoja

• institucije (vrtići i škole) igraju vrlo značajnu ulogu u razvoju navike doručkovanja, a Priručnik „Prehrambeni standardi za planiranje prehrane u vrtićima“ odlična je inicijativa sa, kako smo čuli, iznimnim rezultatima

 

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.