dr. med. Vid Jakovljević, spec. oftalmolog, Poliklinika Ghetaldus

Sve što trebate znati o pojavi i liječenju mrene

Iza Poliklinike Ghetaldus stoji 20 liječničkih timova s liječnicima specijalistima oftalmolozima s više od 22 godine iskustva u liječenju mrene i drugih bolesti oka

Sve što trebate znati o pojavi i liječenju mrene

Mrena ili katarakta odnosi se na zamućenje prirodne leće u oku. Prirodna leća ili kristalna leća (lat. lens crystallina) prozirna je bikonveksna struktura u oku koja zajedno s rožnicom fokusira svjetlost na mrežnicu. Mrene uzrokuju najčešći gubitak vida kod ljudi starijih od 40 godina i najčešći su uzrok sljepoće u svijetu. Razlikujemo prednju i stražnju subkapsularnu mrenu, nuklearnu i kortikalnu mrenu, a u rijetkim slučajevima nalazimo i mrenu koja izgleda poput božićnog drvca (eng. Christmas tree cataract) koja se češće javlja u pojedinim genetskim bolestima.

Faktori rizika

Dob je rizični faktor pojave mrene jer starenjem leća mijenja svoju strukturu, masu i elastičnost. Kortikosteroidi i dijabetes rizični su faktori za subkapsularnu mrenu koja raspršuje svjetlost te otežava čitanje i noćnu vožnju. Pušenje cigareta rizični je faktor za pojavu nuklearne mrena jer dolazi do postupnog zamagljenja same jezgre leće što često dovodi do miopizacije i poboljšanja vida na blizu kod starijih osoba. Dijabetes je rizični faktor za pojavu kortikalne mrene gdje dolazi do zamagljenja, zablještenja, gubitka kontrasta i percepcije dubine zbog rasapa svjetlosti.

Poznato je da se mrene javljaju nakon traume, izlaganja ionizirajućem zračenju, bolesti ili upalnih stanja oka. Postoje i prirođene mrene (konatalne) ili one koje se stječu u prvim godinama života, a uzroci mogu biti nasljedni, infektivni, metabolički, traumatski, upalni ili uzrokovani pojedinim lijekovima.

Sve što trebate znati o pojavi i liječenju mrene

dr. med. Vid Jakovljević, spec. oftalmolog
Poliklinika Ghetaldus, Gajeva 2c, 10 000 Zagreb
tel. 01 5545 304

Metabolizam leće

Koncentracija proteina u leći iznosi 33 %, od čega u mladom oku 80 % čine proteini topivi u vodi koji su zaslužni za održavanje prozirnosti odnosno transparentnosti medija. Proteini netopivi u vodi izgrađuju stanične skelet i membrane. Da bi se u leći održala transparentnost medija, potrebna je energija koja ovisi najviše o metabolizmu glukoze. Najviše energije u leći dobiva se anaerobnom glikolizom koja zbog enzima heksokinaze i fosfofruktokinaze može razgraditi samo određenu količinu glukoze u energiju. Aerobna glikoliza razgrađuje samo 3 % glukoze u leći i zaslužna je za dobivanje 25 % energije. Dio glukoze razgrađuje se heksozamonofosfatnim shuntom i sorbitolnim putem koji postaju aktivniji kod povišenih koncentracija glukoze u leći.

Kod dijabetesa dolazi do povećane koncentracije sorbitola i fruktoze u leći što osmotskim tlakom navlači vodu i dovodi do bubrenja leće. Takva fizikalna promjena oštećuje stanični skelet te dolazi do opacifikacija u leći. S godinama smanjuje se koncentracija proteina topivih u vodi koji su zaslužni za transparentnost medija što dovodi do postupne sklerozacije leće i nastanka mrene.

Metabolizam leće nije ovisan o kisiku, što najbolje potvrđuje in vitro pokus gdje leća u anoksičnim uvjetima s dovoljno glukoze zadržava transparentnost, a ako se ukloni glukoza dolazi do opacifikacije. Izlaganje leće povišenim koncentracijama kisika u hiperbaričnim uvjetima dovodi do opacifikacije nukleusa i miopizacije (pojave kratkovidnosti ili smanjenja dalekovidnosti), a ista stvar se dešava nakon vitrektomije (operacija stražnjeg segmenta oka) gdje leća dolazi u kontakt s većom količinom kisika.

Operacija mrene (operacija prednjeg segmenta oka)

Razvoj mrene dovodi do slabljenja vida, a operativnim zahvatom vid se često uspješno vraća u stanje prije pojave mrene. Operacija mrene jedan je od najčešćih kirurških zahvata koji se izvode u svijetu. U razvijenim zemljama najčešći i najsigurniji način operacije mrene je fakoemulzifikacija (PHACO) koja koristi ultrazvučnu tehnologiju i smatra se zlatnim standardom u kirurgiji katarakte. U slučaju da je mrena izrazito tvrda ili komplicirana, kirurzi se često odlučuju za ECCE i SICS tehniku koje su provjerene i pouzdane, a u pojedinim situacijama i poželjnije od PHACO-a. U Hrvatskoj i svijetu najčešće se ugrađuju jednojakosne intraokularne leće. Nakon zahvata često su potrebne naočale kako bi se postigla potpuna vidna oštrina na blizu i daleko.

7 simptoma koji ukazuju na probleme s očima

Povijest kirurgije katarakte


Kirurgija katarakte je najstariji dokumentirani kirurški zahvat kojeg nalazimo na Hamurabijevom zakoniku. Pisan je klinastim pismom na stijeni crnog diorita visokog 2.62 m, pronađen je u Iranu 1901. godine, a čuva se u muzeju Louvreu, datira 1750. pr. Kr. Slavni indijski kirurg Sushruta opisuje zahvat operacije mrene 600. pr. Kr. Prvi ECCE napravio je 1753. francuski kirurg Jacques Daviel. U Portlandu 1948. čini se prva operacija mikroskopom, a Harold Ridley u Londonu 1949. ugrađuje prvu intraokularnu leću. PHACO tehnika prvi put se prikazuje 1967., ali zbog zahtjevnije tehnike i skupe opreme tek 2003. postaje učestaliji zahvat od ECCE-a. Blumenthal, izraelski oftalmolog, 1992. godine prikazuje poštednu SICS tehniku koja je brza, jeftina i s relativno malo komplikacija pa postaje tehnika izbora država u razvoju, ali treba napomenuti da tehnika nije superiornija od PHACO tehnike. Za razliku od ostalih tehnika, kod PHACO tehnike koristi se ultrazvučna snaga koja pomaže u razbijanju čvrstih struktura mrene.

U prvim uređajima koristila se linearna ultrazvučna snaga dok se u novijim upotrebljava i lateralna snaga koja ima dva smjera - transverzalni (eliptični smjer) i torzioni (okreće se oko osi), što olakšava razbijanje mrene. Razvojem femtosecond laser tehnologije moguće je neke korake u operaciji mrene napraviti i laserom poput incizije, kapsulotomije i obrade nukleusa za olakšanu fakoemulzifikaciju. Tehnika još uvijek nije u širokoj primjeni zbog relativno visoke cijene uređaja i spoznaja o utjecaju na unapređenje samog zahvata.

www.poliklinika-ghetaldus.hr


 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.