Alenka Brozina, dr.med.

Što znamo o sindromu propusnog crijeva?

Piše: Alenka Brozina, dr.med. Simptomi poput nadutosti, grčeva u crijevima, bolovi i preosjetljivost na sastojke iz hrane samo su neki od šarolike liste tegoba koje se povezuju sa sindromom propusnog crijeva

Što znamo o sindromu propusnog crijeva?

Simptomi poput nadutosti, grčeva u crijevima, bolovi i preosjetljivost na sastojke iz hrane samo su neki od šarolike liste tegoba koje se povezuju s ovim sindromom. Što je u biti sindrom propusnog crijeva (“leaky gut syndrome“)? Kada govorimo o tome, dolazimo na izrazito „sklizak“ teren, odnosno, kako se to u medicini voli nazvati, „siva zona“. Nažalost, ovo je stanje još jedno od onih za koje klasična medicina još u potpunosti nema odgovor.

O čemu se zapravo radi? Jedan od mogućih uzroka je povećana crijevna propusnost koja se događa kada spojevi između crijevnih stanica ne funkcioniraju kako treba. Tako „hiperpropusna“ crijeva propuštaju u krvotok molekule koje inače ne bi smjele propustiti. Ovakvo je stanje karakteristično za upalne bolesti crijeva i celijakiju, no kako objasniti zašto se dešava i kod osoba koje nemaju crijevnu bolest? Povezanost s nutritivnim alergijama, nekim lijekovima i radijacijskom terapijom u fazi je razmatranja.

Predloženi mehanizam nastanka

Crijevne su resice odvojene od krvotoka membranom koja čini barijeru između crijevnog epitela i krvotoka. Svrha te membrane je da propušta samo određene tvari iz crijevne resice u krvotok (apsorpcija). Najčešće se radi o malim molekulama (hranjive tvari za organizam), dok veće molekule ne prolaze membranu. U sindromu propusnog crijeva dolazi do poremećaja propusnosti membrana, odnosno veza između njih, što dovodi do stvaranja „rupa“ i povećane propusnosti (većih) molekula u krvotok.
 

Što znamo o sindromu propusnog crijeva?
 

Opetovana propusnost dovodi do jačeg širenja “rupa“ između membrana, stoga se „ugrožava“ funkcija membrane i omogućava nesmetan prolazak bakterija, virusa, neprobavljivih dijelova hrane i ostalih toksina u krvotok koji, putem krvotoka, cirkuliraju našim tijelom i mogu stimulirati imunološki sustav jer djeluju kao antigen (nepoznata tvar organizmu). Posljedica ovako stimuliranog imunološkog sustava je upala u različitim dijelovima tijela uz pojavljivanje različitih simptoma koji se često ne mogu povezati (nadutost, grčevi, umor, preosjetljivost na hranu, bolni i otečeni zglobovi, osipi, migrenozne glavobolje…).

U ovom sindromu dolazi do oštećenja crijevnih resica i njihove osnovne uloge apsorpcije hranjivih tvari, koja postaje sve „slabija“, čak i za „uobičajene“ fiziološke hranjive tvari, stoga nije neobično da se pojavi i nutritivna insuficijencija (manjak određenih hranjivih tvari, poput minerala, vitamina…). Brojne preosjetljivosti na hranu još su jedno od obilježja sindroma propusnog crijeva jer neprobavljeni dijelovi proteina i masti mogu prodrijeti u krvotok (kroz ranije opisane „rupe“) i izazvati alergijske reakcije. Povećana crijevna propusnost može pojačati (i uzrokovati) brojna druga stanja kao što je celijakija, upalne bolesti crijeva, sindrom nadražajnog crijeva, artritis, psorijaza, astma…

Što izaziva povećanu crijevnu propusnost?

Još u potpunosti nije dokazan točan uzročnik, ali najveći „sumnjivci“ zasigurno su neadekvatna prehrana, kronični stres, određeni lijekovi i disbalans bakterijske flore u crijevima (disbioza). Prehrana s povećanim udjelom rafiniranog šećera pogoduje (po)rastu gljivica u crijevima (poglavito Candide albicans) koje mogu izazvati propusnost crijeva. Različiti aditivi koji se dodaju hrani mogu oštetiti crijevne membrane, a također i gluten, protein koji se nalazi u pšenici, raži, ječmu i zobi.

Što znamo o sindromu propusnog crijeva?

Kronični stres može oslabiti imunološki sustav i onemogućiti mu da se „bori“ s invazijom bakterija i virusa te tako pojačati simptome sindroma propusnog crijeva. Lijekovi poput nesteroidnih antireumatika mogu oštetiti crijevnu membranu, a antibiotici koji neselektivno „ubijaju“ sve crijevne bakterije (uključujući i „dobre“) mogu povećati porast gljivica u crijevu. Disbioza, odnosno poremećena ravnoteža između „dobrih“ i „loših“ bakterija u crijevu, jedna je od osnovnih teorija nastanka povećane propusnosti crijeva. Pretjerano korištenje alkohola, radijacija i kemoterapija mogu također oštetiti crijevnu membranu.

Velik je broj ljudi s lepezom raznoraznih tegoba koji posjećuju brojne specijaliste bez adekvatne dijagnoze pod koju mogu svrstati svoje tegobe. U takvim situacijama sasvim je logično razmišljati o sindromu propusnog crijeva kao mehanizmu kojim raznorazni toksini ulaze u naš krvotok i izazivaju upalni odgovor na različitim „lokacijama“ našeg tijela, naizgled bez izravne povezanosti.
 

Alenka Brozina, dr.med.
http://alenkaadenium.blogspot.com

 

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.