Alenka Brozina, dr.med.

Što je sindrom nadražajnog crijeva?

Piše: Alenka Brozina, dr.med. Za postavljanje dijagnoze nadražajnog crijeva treba učiniti gastrointestinalnu obradu te isključiti upalne bolesti i celijakiju

Što je sindrom nadražajnog crijeva?

Vjerujem da se većina vas susrela s ovom dijagnozom nakon ne baš ugodnih gastroenteroloških pretraga, kada su isključene druge crijevne bolesti. Iritabilni kolon („Irritable bowel syndrome“ - IBS) definira se kao sindrom koji uključuje abdominalnu „nelagodu“ i opetovane bolove u trbuhu (abdomenu) koji se javljaju najmanje tri dana u protekla tri mjeseca s poremećajima u defekaciji u kvantitativnom i kvalitativnom smislu (proljevi, opstipacija).

Radi se o kroničnom, funkcionalnom poremećaju crijeva koji isključuje crijevne bolesti crijeva te nema sklonosti prema malignitetu. No, IBS se može pronaći u sklopu nekih crijevnih bolesti kao što je celijakija. Ovaj sindrom vrlo je čest problem kod adolescenata i odraslih osoba s tendencijom porasta. Neke teorije tumače nastanak ovog sindroma na „greškama u komunikaciji“ između crijeva i mozga.

Budući da je ovo stanje izrazito nelagodno, važno je slijediti nekoliko preporuka koje su predložene za olakšanje svakodnevnih aktivnosti oboljelim osobama.

1. Povezanost s prehranom (namirnicama)

Uvidom u prehrambene navike pojedinaca može se pronaći poveznica između simptoma i ingestije određenih namirnica. Sugerira se vođenje prehrambenog dnevnika kako bi se jasno povezao nastanak simptoma uz određenu namirnicu.

2. Izbjegavanje namirnica koje nadimaju i izazivaju flatulenciju
Oboljelima se preporučuje izbjegavanje namirnica koje imaju svojstvo stvaranja plinova u crijevima jer će tako ublažiti bol i nelagodu u abdomenu. Namirnice koje bi trebalo izbjegavati su: grah, celer, mrkva, banane, luk, grožđice, marelice, šljive, brokule, alkohol i kofein.

3. Izbjegavanje laktoze
Ako imate već potvrđenu dijagnozu intolerancije na laktozu, dobro znate da morate izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode. Za osobe koje se često suočavaju s osjećajem nadutosti koja se javlja nekoliko sati nakon konzumiranja mlijeka i/ili mliječnih proizvoda, uputno je učiniti test intolerancije na laktozu kako bi se potvrdila dijagnoza. Ako rezultati testa ne potvrde intoleranciju na laktozu, a ipak osjećate simptome nakon konzumacije mlijeka i/ili mliječnih proizvoda, možda se radi o intoleranciji na neku od komponenti mlijeka (proteini kravljeg mlijeka) te se preporučuje zamjena kravljeg mlijeka alternativnim.

Što je sindrom nadražajnog crijeva?


4. FOODMAP dijeta
Ova dijeta osmišljena je kako bi osobe s IBS-om u svojoj prehrani isključile namirnice koje sadrže monosaharide, odnosno oligosaharide i disaharide te poliole. Radi se o ugljikohidratima kratkih lanaca koji se ne apsorbiraju („upijaju“) u crijevu te u lumenu crijeva postaju osmotski aktivni i započinju brzu fermentaciju zbog čega izazivaju osjećaj nadutosti i nelagode u abdomenu. Preporučuje se eliminacija takvih namirnica u periodu od 6 do 8 tjedana s postepenim uvođenjem istih u prehranu. Studije su pokazale značajno smanjenje tegoba osoba s IBS-om nakon provođenja ovog režima prehrane.

5. Bezglutenska prehrana

Iako još nema dovoljno studija koje bi potvrdile povezanost glutena s IBS-om, nekoliko njih ipak je ukazalo na poboljšanje simptoma oboljelih od IBS-a koji su se pridržavali bezglutenskog režima prehrane.

6. Vlakna
Uloga vlakana u IBS-u još uvijek je kontroverzna. Neke studije nisu potvrdile poboljšanje simptoma kod osoba s IBS-om s predominantom simptomatologijom u smislu opstipacije. Ipak, nekoliko manjih studija pokazalo je da osobe s predominantom opstipacijom zamjećuju poboljšanje tegoba nakon uvođenja Psylliuma u prehranu. Preporučljivo je započeti s manjim dozama od pola žlice do cijele žlice dnevno.

7. Prehrambena (alimentarna) intolerancija
Znanstvenici naglašavaju kako postoji mogućnost da hrana na koju smo preosjetljivi (intolerantni) može imati ulogu u nastanku simptoma, no studije koje su provedene po principu izbjegavanja namirnica koje su testom intolerancije pokazale najveću reakciju, nije dovelo do poboljšanja simptoma u osoba s IBS-om.

8. Fizička aktivnost
Preporučuje se 3 – 5 puta tjedno provoditi neki oblik fizičke aktivnosti u trajanju od 20 do 60 minuta. Osim što ćete pridonijeti cjelokupnom zdravlju vašeg organizma, olakšat ćete tegobe IBS-a, poručuju znanstvenici.

9. Medikamentozna terapija (lijekovi)
Predstavljeno je nekoliko lijekova u terapiji IBS-a, ali nažalost oni nisu pokazali toliko dobre rezultate u smirivanju tegoba. Obećavajući lijek – Tegaserod povučen je s tržišta zbog izazivanja kardiovaskularnih nuspojava. Antidepresivi su lijekovi koji su pokazali dobre rezultate u smirivanju tegoba kod osoba s IBS-om, osobito onih s proljevastim stolicama. Zbog svog antikolinergičkog djelovanja, ovi lijekovi usporavaju prolaz hrane kroz probavnu cijev.

10. Probiotici
Iako prve studije nisu dokazale značajan učinak probiotika kod osoba s IBS-om, danas se preporučuje korištenje „ciljanih“ probiotičnih kultura kod IBS-a. Linija probiotika PileJe Lactobian jedan je od takvih proizvoda.

Na kraju, potrebno je napomenuti da je za postavljanje dijagnoze IBS-a nužno učiniti gastrointestinalnu obradu te isključiti druge bolesti crijeva, poput upalne bolesti (Crohnova bolest, Ulcerozni kolitis) i celijakije, budući da su tegobe slične i mogu se javiti u svim bolestima crijeva.

Alenka Brozina, dr.med.
alenkaadenium.blogspot.com


 

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.