Silvija Kolar-Fodor

Sezonsko i lokalno – zdravo i održivo

Piše: Silvija Kolar-Fodor. U želji da tržište bude pravednije ne trebamo čekati državu i zakone da poslože stvari kako bi trebale biti, puno toga možemo i sami učiniti.

Sezonsko i lokalno – zdravo i održivo

Što znači biti ekološki osviješten i zdravo se hraniti? Čula sam zanimljivu priču kako je neka žena tvrdila kako se ekološki i zdravo hrani organskom hranom koju nabavlja iz Francuske. Nažalost, to nije nipošto ekološki i zdravo za okolinu, jer  koliko god hrana bila ekološki proizvedena, zagadila je Prirodu prilikom transporta u Hrvatsku. I to prilično.

 

Sama ideja zdrave hrane nije samo da je ona uzgojena u skladu s prirodom, bez pesticida i herbicida i ostalih -cida, nego da ima i najkraći lanac distribucije od proizvođača do krajnjeg potrošača. I da se radi o svježem voću i povrću, o hrani koja je prošla čim manje obrade.

Danas smo u situaciji da je hrana u supermarketima iz svih krajeva svijeta. Hrana je sve skuplja, a kako je postala jedna od roba masovne proizvodnje, postaje sve upitnije kvalitete i sadrži sve manje nutrijenata. Današnji sustavi prehrane svedeni na model industrijalizirane poljoprivrede koji kontrolira nekoliko prehrambenih korporacija udruženih s malom grupom velikih maloprodajnih lanaca. Taj model je osmišljen radi donošenja zarade, ovisan je o neobnovljivim izvorima energije i kemikalijama, jedan je od najvećih zagađivača današnjice, izrabljuje i ljude i Zemlju. U tom sustavu više se vodi brige o špekulacijama i profitima nego o stvarnim potrebama ljudi.

 

 

Sezonsko i lokalno – zdravo i održivo

 

 

U želji da tržište bude pravednije ne trebamo čekati državu i zakone da poslože stvari kako bi trebale biti, puno toga možemo i sami učiniti. Revolucija počinje na vašem stolu, a ne u nekom ministarstvu. Ljudi često nisu svjesni koliko veliku moć imaju time što biraju što će kupiti, jer time dajete nekome novac i potičete njegov razvoj. Stoga, kome ćete dati novac, kome ćete dati moć da nastavi s svojim radom? Kad sam postala svjesna toga, puno sam stvari prestala kupovati. Pokušavam nabavku stvari iz trgovina svesti na minimum. A sve što mogu, nabaljam lokalno.

Sve je kod mene zapravo počelo uzgojom vlastitog biovrta, i to je ono što najviše preporučam svima: sve što možete, uzgojite i napravite sami. Ali, postoje stvari koje ja ne mogu uzgojiti. Kod mene u Međimurju ne rastu mandarine i naranče. U dućanima više niti ne gledam voće i povrće, pogotovo nakon prošlogodišnje spoznaje o fungicidima u agrumima. I tako je ta prošlogodišnja priča pokrenula jednu divnu priču razmjene domaćih proizvoda između članova facebook grupe Biovrt.com - u skladu s prirodom. Ta priča i danas traje, ljudi međusobno razmjenjuju/trguju svojim domaćim proizvodima. 

Slično se zapravo događa na razini cijelog svijeta, ljudi se okupljaju u grupe solidarne razmjene, bilo neformalno putem interneta, raznih facebook grupa, foruma, ili putem  formalnih  Grupa solidarne razmjene.

 

 

Sezonsko i lokalno – zdravo i održivo

 

 

Sve više ljudi okreće se Zemlji, shvaća međusobnu povezanost i odgovornost koju ima prema njoj. Polako dolazimo do spoznaje da je za zdravlje jako bitna zdrava hrana bez otrova, i pomalo mi je onda smiješno čuti kako se prodaju netretirane jabuke ili naranče – za lijek. Takva hrana ne bi trebala biti za lijek, trebala bi biti normalna hrana sama po sebi. Za čovjeka je najzdravija ona hrana koja je uzgojena lokalno i sezonski. Jer i mi ljudi smo povezani s prirodom i biljkama, a ona nam tokom cijele godine nudi hranu koja sadrži upravo one nutrijente koje treba naš organizam u skladu s godišnjim dobima. U prirodi rastu i biljke koje sadrže «lijekove» za sve tegobe koje nas mogu zadesiti. Priroda nas može savršeno nahraniti i izliječiti.

 

Zato nam priroda ne nudi rajčice u veljači – jer one su tropske biljke i dozrijevaju na suncu. Nekada su to ljudi znali i svoju prehranu uskladiti prema godišnjim dobima i prema onome što je raslo oko njih u to doba godine. Ako ćete malo istražiti o tome, uvidjeti ćete da doista su ljudi nekad živjeli, radili i jeli u ritmu prirode i da je to imalo smisla. Npr, zimi, kada počinju manjkati vitamini od svježeg voća i povrća, tu je kiselo zelje prepuno vitamina C i ostalih bitnih vitamina i minerala; tu su kupusnjače na vrtu, poput kelja, opet prepune vitamina i minerala, ali najbolje za jelo nakon prvih mrazeva; tu je češnjak i luk koji su prirodni antibiotici; tu su koprive i maslačak u rano proljeće, prepuni minerala i vitamina baš kad ljudskom organizmu toga nakon zimske prehrane počinje manjkati....

 Iz tog razloga i radi spoznaje da onima kojima plaćamo time dajemo moć, mnogi ljudi više ne žele podržavati današnji sustav koji je tu radi zarade i koji svjesno truje ljude. Ljudi sve više shvaćaju da i oni imaju moć napraviti promjenu i to putem onoga što i kako kupuju. Svaka kupnja je podrška određenom sustavu da se razvija, da napreduje.

Stoga, koga ste vi odlučili podržati?  

 

www.biovrt.com

 

 

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.