Nutricionizam

Savjeti za uravnoteženu vegetarijansku prehranu

Mag. nutricionizma Sandra Krstev Barać savjetuje čitateljicu kako da mudrijim izborom namirnica izbjegne rizik od prehrambenih nedostataka

 Savjeti za uravnoteženu vegetarijansku prehranu

Čitateljicu Tinu, koja je već dvije godine na vegetarijanskoj prehrani, zanima zadovaljava li njen način prehrane sve potrebe organizma za makro i mikronutrijentima. Na pitanje joj je odgovorila mag. nutricionizma Sandra Krstev Barać iz Nutricionističkog tima Vitaminoteke.

Imate li i vi nedoumice vezane uz prehranu – pošaljite nam svoja pitanja na info@naturala.hr ili ga postavite u rubrici Pitajte našeg stručnjaka.

 
Pitanje čitateljice: 
 
Vegetarijanka sam već dvije godine. Ne jedem ribu, pijem mlijeko i konzumiram mliječne proizvode u manjim količinama. Uglavnom baziram prehranu na toplim varivima, voću i povrću. Zanima me kako još mogu poboljšati unos vitamina u organizam, a da to nije putem tableta vitamina? Na što trebam pripaziti najviše?
Hvala! :)
Tina
 
 
Odgovor mag. nutricionizma Sandre Krstev Barać:
 
Poštovana, 
Pravilno planirana vegetarijanska prehrana koja obuhvaća unos mlijeka i mliječnih proizvoda, ali i jaja i ribe može biti adekvatna za cijeli životni ciklus. Međutim, Vaš je prehrambeni obrazac dosta restriktivan, a budući da niste skloni uzimanju dodatnih nutrijenata putem dodataka prehrani postoji veliki rizik od prehrambenih nedostataka. 
 
Kao izvor visokokvalitetnih proteina unosite samo male količine mliječnih proizvoda pa postoji rizik od neadekvatnog unosa esencijalnih aminokiselina. Stoga je iznimno bitno da pravilno kombinirate žitarice i mahunarke. Primjerice, možete u jednom obroku pripremiti proso i slanutak ili rižu i grašak kako bi se opskrbili dovoljnom količinom esencijalnih aminokiselina. 
 
Nadalje, postoji realan rizik od deficita željeza budući da mlijeko i mliječni proizvodi nisu značajni izvori ovog neophodnog materijala, a ujedno i ometaju njegovu apsorpciju. Dodatno, apsorpcija željeza iz biljnih izvora nije toliko učinkovita kao kod životinjskih namirnica. Stoga je dobra ideja da pripazite na dovoljan unos mahunarki i zelenog lisnatog povrća uz koje bi trebali unijeti i vitamin C (primjerice sokom od limuna ili naranče) jer potiče apsorpciju željeza. 
 
Tek malen unos mlijeka i mliječnih proizvoda dugoročno povisuje Vaš rizik od deficita vitamina B12. Zanimljivo je da se izbacivanjem namirnica koje sadrže vitamin B12 simptomi deficita očituju tek nakon 5 ili više godina u odraslih osoba. Tek se u rjeđim slučajevima simptomi javljaju nakon godinu dana. Najčešći simptomi deficita vitamina B12 su manjak energije, zujanje u ušima, smanjena osjetljivost na bol, zamagljen vid, oslabljeno pamćenje, konfuzija i halucinacije. Iako nema pravila, simptomi se razvijaju postepeno tijekom mjeseci prije nego što se prepozna deficit i najčešće u potpunosti nestaju davanjem vitamina B12. Klinički deficit može uzrokovati anemiju i oštećenje živčanog sustava. Valja imati na umu da tempeh, miso i spirulina nisu pouzdani izvori vitamina B12 kako se ponekad navodi, stoga savjetujem posezanje za obogaćenim proizvodima. 
 
Vegetarijanska prehrana u koju nije uključena riba često je siromašna omega-3 masnim kiselinama. Savjet je da svakako povećate unos lanenih sjemenki, lanenog ulja i orašastih plodova no imajte na umu da je pretvorba biljnih omega-3 u oblik koji koristi ljudski organizam nedovoljno učinkovita pa svakako razmislite o unosu obogaćenih proizvoda. 
 
Kako biste svom organizmu osigurali dovoljno energije i hranjivih tvari prehranu uključite, ako već niste, sjemenke i orašaste plodove te alge i obogaćene proizvode.
 
 
Sandra Krstev Barać, mag. nutricionizma
Vitaminoteka
 
 

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.