Ekologija i energija

REXPO 2016 – platforma za promociju programa zelene gradnje i tehnologije

Državni poticaji kao i obilata sredstva EU namijenjena povećanju energetske učinkovitosti u zgradarstvu, potaknuli su investitore i cijeli građevinski sektor na dodatnu aktivnost

REXPO 2016 – platforma za promociju programa zelene gradnje i tehnologije
Peti međunarodni sajam investicijskih projekata REXPO 2016 nastavlja suradnju s Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju kojem osigurava platformu za promociju programa zelene gradnje i tehnologije, piše portal 24.sata.hr. Povodom njegovog održavanja, gospođa Snježana Turalija, izvršna direktorica HSZG-a, dala je zanimljiv osvrt na par pitanja vezanih za zelenu gradnju u Hrvatskoj.
 
Hrvatski savjet za zelenu gradnju (HSZG) je neprofitna udruga osnovana 2009., čiji je cilj predvoditi transformaciju hrvatskog tržišta graditeljstva i nekretnina prema održivosti, kao i integraciju znanja i iskustava o zelenoj gradnji u projektiranje i dizajn, te izvođenje i funkcioniranje građevina u Hrvatskoj.
 
Rad svoje udruge promovirate na sajmu REXPO od njegova prvog izdanja. Primjećujete li s godinama veći interes pa i veću osviještenost investitora vezano za zeleni način gradnje?
 
- Hrvatski savjet za zelenu gradnju djeluje u Hrvatskoj već sedam godina po uzoru na Svjetski savjet za zelenu gradnju. Nedugo nakon osnivanja započeli smo suradnju sa sajmom REXPO i nakon svih godina provedenih s organizatorima i posjetiteljima, kao i nakon više od 50 održanih stručnih simpozija, pet generacija Green Building Professional edukacija, desetak VIP evenata te sudjelovanja u mnogobrojnim stručnim panelima i okruglim stolovima, danas možemo zaključiti da je svijest o potrebi zaštite okoliša i prirodnih resursa, smanjenju CO2 otiska te povećanju korištenja obnovljivih izvora energije na puno višoj razini.

Investitori shvaćaju da ulaganjem u integralne i dubinske energetske obnove te izgradnjom zelenih objekata postižu, ne samo ciljane financijske uštede u režijskim troškovima održavanja i upravljanja zgradom, već i rezultate u povećanju vrijednosti zgrada, poboljšanju image-a vlasnika ili iznajmljivača. U konačnici, povećava se kvaliteta i udobnost boravka u prostorima, bez obzira radi li se poslovnom kompleksu, javnoj zgradi poput škole ili stanu u višestambenoj zgradi.

Državni poticaji kao i obilata sredstva Europske unije namijenjena povećanju energetske učinkovitosti u zgradarstvu, potaknuli su investitore i cijeli građevinski sektor na dodatnu aktivnost, no preostaje još puno rada u osvješćivanju opće javnosti o prednostima zelene gradnje i uopće razumijevanju na koji se način planira, projektira, gradi, održava i upravlja zelenom zgradom.
 
REXPO 2016 – platforma za promociju programa zelene gradnje i tehnologije
 
REXPO je platforma koja okuplja domaće i strane investitore. Koliko se njihovi pogledi i razumijevanje vašeg rada razlikuju? Što vas najčešće pitaju?
 
- Strani investitori po dolasku u Hrvatsku očekuju da će naići na ista pravila kao i u Europskoj uniji s obzirom da je Hrvatska zemlja članica. Uglavnom su iznenađeni što u Hrvatskoj još uvijek nema dovoljno stručnjaka iz područja zelene gradnje, posebice onih koji bi igrali ulogu koordinatora između svih struka koje se u razvoju nekog investicijskog ciklusa moraju naći za istim stolom.

Projekt manageri za zelene investicije, osviješteni upravitelji nekretninama kao i certifikatori za međunarodne standarde zelene gradnje redovna su pojava u Europi i svijetu, dok u našem slučaju takvi stručnjaci uglavnom u Hrvatsku dolaze iz inozemstva zajedno sa stranim kapitalom. Direktori stranih banaka, ako rade u nekoj od europskih metropola, znaju na koji način procijeniti zelenu investiciju i spremni su dati posebno povoljne zelene kredite za takve investicije - dok banke u Hrvatskoj još uvijek ne nude prave zelene kredite za energetsku obnovu ili gradnju nZEB zgrada, odnosno zgrada gotovo nulte energije, koje će već od 2020. godine biti obavezne.

Nacionalni savjeti za zelenu gradnju djeluju u više od 80 zemalja svijeta pa strani investitori obilato koriste znanja i informacije koje im dolaze iz tih neprofitnih organizacija. U Hrvatskoj je suradnja našeg Savjeta ostvarena sa svim relevantnim institucijama te trenutno imamo više od 105 redovnih članova, ali u našoj zemlji još uvijek moramo objašnjavati činjenicu da je energetska učinkovitost samo jedan dio zelene gradnje odnosno da zelena gradnja automatski pretpostavlja visoku energetsku učinkovitost, ali da energetska učinkovitost, kako je mi razumijemo, ne mora pretpostaviti da se radi o zelenoj zgradi.

U tom kontekstu su najčešće usmjerena i pitanja investitora pa im pomažemo uz GREENInvest platformu, nedavno organiziranu mrežu za spajanje investitora koji su se odlučili graditi zeleno i svih usluga i tehnologija koje im u tom slučaju mogu biti od pomoći, a već se nalaze u našoj bazi članova.
 
Vaša je udruga član Europske mreže savjeta za zelenu gradnju. Koje su europske zemlje, prema vašem mišljenju, najdalje otišle u postizanju ciljeva mreže? Tj. u koje bi se zemlje Hrvatska trebala ugledati?
 
- Mi se možemo i trebamo ugledati na one zemlje koje slično funkcioniraju u pogledu zakonodavstva, gospodarstva, možda čak i prostornog obilježja i mentaliteta ljudi jer o svemu tome ovisi kako se tržište građevinarstva i investicija razvija. To su na primjer Slovačka ili češka. Ugledamo li se na visoko razvijene zemlje s puno većim BDP-om, upadamo u zamku shvaćanja da stojimo izuzetno loše kada govorimo o zelenom zgradarstvu, ali to ipak nije tako.
 
REXPO 2016 – platforma za promociju programa zelene gradnje i tehnologije

Naša zakonska regulativa hvata korak s dobrim zakonskim praksama Europske unije uz poštivanje naših zakonskih okvira (opisanih u dokumentu ApolitikA), samo je potrebno da se poveća opći standard i stanje ekonomije, čemu se svi nadamo. Ipak, bilo bi izuzetno dobro kada bismo se ugledali na visoko osviještene zemlje u kontekstu zaštite okoliša kao što su Švedska, Nizozemska, Danska i težili ostvarenju visokih ciljeva očuvanja svih hrvatskih blaga za buduće generacije.
 
Koji do sada u Hrvatskoj realizirani investicijski projekti se ističu kao oni koji su u najvećoj mjeri „zeleni“? Je li neki od njih predstavljen u okviru sajma REXPO?
 
- Ove će se godine na sajmu REXPO predstaviti projekt novog terminala „Međunarodne zračne luke Zagreb – dr. Franjo Tuđman“ koja je naš najsvjetliji primjer zelene gradnje sa LEED međunarodnim certifikatom. Također, poslovne zgrade Adris u Zagrebu (LEED), Eurocentar i dio Kuće Europe (BREEAM) certificirani su projekti. U ovom trenutku proces certifikacije prolaze i shopping Arena centar (BREEAM) te upravna zgrada trgovačkog lanca Lidl (LEED). Sve se više inženjera odlučuje na edukaciju o zelenoj gradnji što im na tržištu i u razgovoru s investitorima donosi konkurentsku prednost!

Koji su vam ciljevi ovogodišnjeg sudjelovanja i kakva su vaša očekivanja od REXPA 2016?
- Na prošlogodišnjem Sumittu COP21 u Parizu Hrvatski je savjet za zelenu gradnju istaknuo svoju inicijativu da do 2020. godine asistira u barem 50 zelenih investicijskih projekata koje će krasiti međunarodni certifikati zelene gradnje koji na jedan vrlo praktičan, ali istovremeno detaljan, konkretan i siguran način bilježe sve elemente kvalitete projekta u kontekstu zaštite čovjekova okoliša te također omogućuje praćenje planiranih troškova investicije kroz cijeli njen životni vijek.

Slijedom toga, očekivanja od sudjelovanja i suradnje na ovogodišnjem sajmu i forumu REXPO idu u smjeru razgovora sa što većim brojem investitora, posebno u sektoru turizma, zelene infrastrukture i urbane regeneracije kako bismo na samom početku planiranja određenih investicija sa svim sudionicima utemeljili praksu primjene svih principa održivosti što bi nas dodatno približilo ispunjenju naše misije u Hrvatskoj.

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.