Ekologija i energija

Program očuvanja bioraznolikosti

Podaci su zabrinjavajući: četvrtini životinjskih vrsta u Europskoj uniji prijeti izumiranje, dok je opstanak 22 posto autohtonih europskih vrsta ugrožen invazijom stranih vrsta

Program očuvanja bioraznolikosti

Samo 17 posto staništa i vrsta zaštićenih europskim zakonodavstvom u zadovoljavajućem je stanju očuvanosti, dok je čak 65 posto staništa i 52 posto vrsta ugroženo. 

Obznanio je to u utorak europski povjerenik za okoliš Janez Potočnik, predstavljajući prijedlog nove strategije “Bioraznolikost 2020.”, koji je načinila Europska komisija.
 
I ostali podaci koje je EK u utorak, 03.05. 2011. godine predstavio javnosti krajnje su zabrinjavajući: četvrtini životinjskih vrsta u Europskoj uniji, uključujući sisavce, vodozemce, gmazove, ptice i leptire, prijeti izumiranje, dok je opstanak 22 posto autohtonih europskih vrsta ugrožen invazijom stranih vrsta; od 1990. naovamo broj se ptica u Europskoj uniji smanjio za desetinu, a 46 posto ribljih vrsta toliko je izlovljeno da im također prijeti izumiranje; većina europskih ekosustava toliko je uništena da više ne pruža “najbolju kakvoću i količinu temeljnih usluga poput oprašivanja, čistoga zraka i vode te nadzora poplava i erozije tla”, napominje EK. 
 
Program očuvanja bioraznolikostiDa nije riječ tek o ekološkom nego o društvenom i gospodarskom pitanju, EK ocrtava podatkom da samo zbog smanjene sposobnosti oprašivanja u EU godišnje propadne 15 milijarda eura!
 
– Dio smo bioraznolikosti, o kojoj ovisimo za hranu, čistu vodu i zrak te za postojanu klimu. Taj svoj prirodni kapital prebrzo trošimo, a dobro znamo što se događa ako posuđujemo iznad svojih mogućnosti. Moramo postati svjesni ozbiljnosti stanja kao i prošlih neuspjeha da taj problem riješimo. Došlo je vrijeme za golemo povećanje naših napora – upozorio je Potočnik.
 
Nova se strategija, za koju je Potočnik uvjeren da do 2020. godine može zaustaviti gubitak bioraznolikosti, usredotočuje na šest točaka: punu provedbu postojećih zakona za zaštitu prirode i mreže prirodnih rezervata; poboljšanje i obnovu ekosustava većom uporabom zelene infrastrukture; osiguranje održivosti poljoprivrede i šumarstva; zaštitu ribljih zaliha; nadzor invazivnih vrsta te povećanje doprinosa EU usklađenome svjetskom djelovanju na smanjivanju gubitka bioraznolikosti.
 
–  Ljudsko je djelovanje glavni krivac što vrste na globalnoj razini trenutačno izumiru stopom koja je 1000 puta veća od prirodne – naglasio je Potočnik. Kako u EU, tako i na globalnoj razini, EK kao glavne uzroke propadanja bioraznolikosti navodi promjenu uporabe zemljišta i njegovu rascjepkanost, zagađenje, pretjerano iskorištavanje i neodrživu uporabu izvora, invazivne strane vrste te promjenu klime.
 
 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.