Medicina i farmacija

Probiotici: Superhrana u borbi protiv bolesti

U našem organizmu postoji oko 100 tisuća milijardi bakterija, što može iznositi i do dva kilograma, ali samo kad je u crijevima više dobrih sojeva bakterija one nam mogu pomoći da ostanemo zdravi

Probiotici: Superhrana u borbi protiv bolesti

Postoji li superhrana ili funkcionalna hrana? Posljednjih se godina probioticima prepisuju vrlo dobra svojstva za zdravlje. Koliko u tome ima istine? Istraživanja nesumnjivo pokazuju da je broj konzumenata probiotika porastao za sto posto, u Americi čak 130 posto.

Činjenica je da su danas crijeva i njihovo djelovanje na izmjenu tvari u našem organizmu i na naš imunološki sustav intenzivno istražena. Tijekom tih istraživanja uviđamo da u našim crijevima živi deset puta više bakterija nego što naš organizam ima stanica. Zbog stresa, nezdrave prehrane i učestale konzumacije antibiotika i kortizona u mnogo je ljudi crijevna mikroflora narušena, a time je onemogućena normalna probava i spriječeno naseljavanje potrebnih bakterija.

 

Probiotici: Superhrana u borbi protiv bolestiBruno Krnjak, direktor tvrtke Vitality International Productsa, kaže da su probiotici relativno nova tema u nutricionizmu o kojoj se u Hrvatskoj vrlo malo uči na stručnim studijima. U Austriji, na primjer, postoji društvo za probiotičku medicinu, a na međunarodnoj razini djeluje Međunarodno društvo za istraživanje prevencije probiotika. »Ayurvedski i kineski liječnici još su prije 4000 godina znali da su crijeva središte dobrog osjećanja - kad su crijeva zdrava, čovjek se osjeća dobro. Dr. Ilja Mečnikov, koji je djelovao na pariškom Institutu Pasteur, 1905. godine otkrio je bakteriju u jogurtu koju je nazvao Lactobacillus bulgaricus i to je bio početak prvih istraživanja probiotika. Svega tri godine kasnije Mečnikov je za svoje otkriće dobio Nobelovu nagradu. No sve do kraja 20. stoljeća provedeno je svega 700 istraživanja o probioticima, da bi posljednjeg desetljeća bilo obavljeno njih 7000. Uvidjelo se, naime, da je liječenje kemijskom medicinom u nekim stvarima došlo do zida te da se treba okrenuti onome što dobro funkcionira«, tumači Krnjak.

 
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, probiotici su živi mikroorganizmi odnosno dobre bakterije koje u odgovarajućoj količini imaju povoljne učinke za zdravlje.
Gastrointestinalni sustav predstavlja složeni ekosustav u kojem se uspostavlja ravnoteža između domaćina i crijevne mikroflore. Crijevna je mikroflora važna za sazrijevanje imunološkog sustava, razvoj normalne crijevne morfologije, održavanje kroničnog i imunološki posredovanog upalnog odgovora, održavanje funkcije crijevne sluznice, obranu od alergena.
 
»U crijevnom je sustavu 80 posto svih imunoloških stanica tzv. crijevnih makrofaga važnih za primarni imunološki nadzor. Stoga su zdrava crijeva najmoćniji imunološki organ koji predstavlja prvu liniju obrane protiv bakterija, virusa, parazita. No u medicini su često nepravedno zapostavljena«, kaže Krnjak.
Dodaje da u našem organizmu postoji oko 100 tisuća milijardi bakterija, što može iznositi i do dva kilograma bakterija, ali samo kad je u crijevima više dobrih sojeva bakterija one nam mogu pomoći da ostanemo zdravi.
 
»Zdrava crijevna mikroflora nalik je na debeli perzijski sag. Ako je takva, virusi nemaju izgleda. Čak ni ova nova smrtonosna E. coli bakterija. Bakterije napadaju ljude koje muči nedostatak imuniteta, ali na žalost više od 50 posto stanovništva ima lošu crijevnu mikrofloru. Dobre bakterije uništavaju se zbog stresa, pogrešne prehrane, toksina, konzervansa, hormonske terapije, pušenja, alkohola, ali i putovanja i natjecateljskih sportova«, tvrdi Krnjak.
Probiotici ne mogu zamijeniti uništenu, prirodnu, tjelesnu floru, ali mogu pomoći organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora. Oni pomažu u uspostavljanju ravnoteže između tzv. dobrih i loših bakterija u crijevima.
 
»Svaka dobra bakterija točno zna gdje je njeno mjesto«, kaže Krnjak.
 
Prema preporukama SZO-a, probiotici imaju povoljan učinak kod proljeva, konstipacije, alergija, karcinoma, infekcija mokraćnog sustava, ali i intolerancija laktoze. Bakterije mliječne kiseline koriste se u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiselog kupusa, stoga su te namirnice izvori ovih bakterija.
U prehrambenoj industriji bakterije mliječne kiseline se dugo koriste zbog sposobnosti pretvaranja šećera i drugih ugljikohidrata u mliječnu kiselinu. Omogućuju ne samo proces fermentacije nego i prezervaciju hrane, snižavajući PH i onemogućavajući bakterijski rast. Probotici se mogu kupiti i u ljekarnicama u obliku kapsula i tableta bez liječničkog recepta.
 
»Crijevna mikroflora nastaje tijekom prve godine života, i to majčinom translokacijom bakterija koja se događa tijekom poroda i kasnijim dojenjem. Iako se za novorođenu djecu dugo smatralo da su tabula rasa, danas je dokazano da se već putem pupkovine prve bakterije naseljavaju u dječji organizam. Te prve bakterije utisnu trag i zato je važno o kakvim je bakterijama riječ jer se u protivnom ne moramo čuditi pojačanim alergijama, neurodermitisu, astmi...«, kaže Krnjak.
 
Upravo su zato znanstvenici počeli raditi na razvoju relevantnih medicinskih probiotika. Idealna je kombinacija različitih sojeva u jednom probiotiku, kao što je to kod naseljavanja bakterija u našim crijevima; u tankom crijevu pojavljuju se najčešće laktobacili, dok su u debelom crijevu pretežno bifidobakterije. Za izgradnju zdravog imunološkog sustava svrhovita je i prisutnost enterococca. Svaki soj bakterija ima različitu zadaću. Zajednička im je borba protiv neželjenih tvari koje bi mogle trajno ugroziti zdravlje. Napredak u citobiologiji i molekularnoj biologiji omogućio je otkriće specifičnih bakterijskih sojeva otpornih na kiselinu, koje bez problema prolaze kroz želučani trakt.
 
Moderni i inovativni probiotici jačaju probiotički učinak dodatnim unosom tzv. prebiotika.
 
»U slučaju upala probiotike bi trebalo uzimati svakodnevno tijekom dva do tri mjeseca, a nakon toga jednom na dan u sljedećih tri mjeseca. Nakon toga treba uzimati probiotike svakog trećeg dana«, savjetuje Krnjak.
 
Ipak upozorava da nisu svi proizvodi koji se reklamiraju kao probiotici idealni, jer često su u pitanju jeftini marketinški trikovi. Stoga se treba educirati i čitati deklaracije.
 

Novi pristup
 
Funkcionalna hrana zapravo označava novi pristup staroj hrani. Dok se pedesetih godina smatralo da se o hrani sve zna, šezdesetih i sedamdesetih su počela znanstvena praćenja utjecaja hrane na zdravlje. Otkrili smo da tvari koje smo smatrali nehranjivim ili koristili za neke druge stvari, imaju biološki potencijal, kaže dr. sc. Irena Colić Barić, pročelnica Laboratorija za znanost o prehrani na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.
 
Funkcionalna hrana može biti i mlijeko i meso i voće i povrće, ali i sastojci koje smo odvojili iz određenih namirnica i dodali drugima, omogućujući tako da »nepoželjna« hrana postane poželjna poput margarina ili jaja bogatih omega-3 kiselinama. »Potrošači tako profitiraju jer industrija prehrane mora ići u korak s novim spoznajama«, kaže Colić Barić. S obzirom na to da potrošače zanima hrana dobrog okusa industrija hrane morala je proizvesti hranu koja će biti ukusna, a istodobno služiti i kao zaštita zdravlja.
 
»Mnogo oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, hipertenzije i osteoporoze dokazuje da moramo mijenjati način prehrane, a funkcionalna hrana predstavlja danas ono što su svojedobno bili dodaci prehrani«, kaže Colić Barić.
 
 
 
 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.