Mršavljenje

Potiskivanje emocija hranom nije rješenje - evo kako toj lošoj navici stati na kraj

Iako osjećate iskušenje da zgrabite vrećicu čipsa ili kutiju sladoleda, emocionalno prejedanje nije dugoročan način za rješavanje vaših problema

Potiskivanje emocija hranom nije rješenje - evo kako toj lošoj navici stati na kraj

Pod stresom ste? Rješenje – pronaći kutiju Domaćice, veliku pizzu i pakiranje sladoleda! No, pričekajte, možda ste upali u zamku nezdravog ponašanja koje utječe na sve više nas, osobito milenijalaca. Prema Američkoj udruzi psihologa (APA), milenijalci će vjerojatnije posegnuti za nezdravom hranom kao odgovorom na stres za razliku od drugih skupina, a 50 % ispitanika priznali su kako su upravo to učinili u posljednjih mjesec dana.

Ovakav stav je zabrinjavajući jer prekomjerno prejedanje može dovesti do poremećaja prehrane i kardiovaskularnih problema. S obzirom na porast prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti na svjetskoj razini, u čemu ne zaostaje ni Hrvatska, emocionalno prejedanje je važno pitanje koje treba razmotriti. Portal Total Wellness ima nekoliko savjeta kako stati na kraj emocionalnom prejedanju i posegnuti za hranom onda kad nam zaista treba.

Što je emocionalno prejedanje?


Emocionalno prejedanje može se definirati kao prekomjerno posezanje za hranom kao odgovor na negativne emocije. Mnogi ljudi ne mogu prepoznati kada je njihovo jedenje uzrokovano emocijama, a kada stvarnim osjećajem gladi. Iako se od djetinjstva učimo suočavanju s negativnim emocijama, to često uključuje i njihovo potiskivanje, a veliki broj ljudi svoje emocije potiskuje upravo hranom. Zajednički izvori takvog ponašanja uključuju stres, tugu, tjeskobu, dosadu i ljutnju - čak i uobičajeni problemi poput završnih ispita i stresa na poslu mogu poslužiti kao okidač.

Potiskivanje emocija hranom nije rješenje - evo kako toj lošoj navici stati na kraj

Faktori koji utječu na emocionalno prejedanje

Negativne emocije

Istraživači su otkrili da negativne emocije kao što su osamljenost, anksioznost i umor mogu izazvati prejedanje u žena. Sve ove negativne emocije zapravo koreliraju s višim razinama stresa. Zanimljivo je da negativni osjećaji ne nestanu nakon epizode emocionalnog prejedanja, što ukazuje da emocionalno prejedanje nije učinkovit mehanizam sučeljavanja s problemima. Istraživanje iz 2012. godine objavljeno u časopisu Frontiers of Psychology utvrdio je kako je emocionalno prejedanje kod studenata uzrokovano stresom, anksioznošću, pa čak i dosadom. Neki od uobičajenih izvora stresa kod studenata uključuju previše posla, probleme s vlastitom percepcijom i brige o društvenom životu.

Osobni čimbenici

Istraživanje iz 2014. godine objavljeno u časopisu Personality and Individual Differences pokazalo je vezu između emocionalnog prejedanja te niskog socioekonomskog statusa i različitih psiholoških problema. Na primjer, pojedinci koji su odrasli u susjedstvu s niskim prihodima ili koji su patili od depresije imali su veću vjerojatnost da će posegnuti za emocionalnim prejedanjem. Međutim, među različitim čimbenicima koji utječu na emocionalno prejedanje, emocionalno zlostavljanje u djetinjstvu bilo je najčešće povezano s emocionalnim prejedanjem u odrasloj dobi.

Potiskivanje emocija hranom nije rješenje - evo kako toj lošoj navici stati na kraj

Stres i emocionalno prejedanje


Što je stres?

Stres je fiziološko stanje u kojem se povećava brzina otkucaja srca i krvni tlak pojedinca, ubrzava disanje i stežu mišići. Ovaj odgovor poznat je kao bori-se-ili-bježi reakcija i može ga potaknuti niz situacija, kao što su nadolazeći ispiti ili ozljede. Stres je povezan s brojnim psihološkim problemima (koji također mogu potaknuti emocionalno prejedanje) poput depresije i apatije. Osjećaji otuđenja i anksioznosti, koji mogu biti česti među studentima, također su povezani sa stresom.

Kako stres utječe na emocionalno prejedanje?

Stres potiče oslobađanje glukokortikoida, hormona koje oslobađaju nadbubrežne žlijezde. Njihovo izlučivanje može pojačati emocije. Osim toga, stres oslobađa hormon kortizol za koji se pretpostavlja kako izaziva žudnju za hranom, posebno onom koja ima visoku razinu šećera i masnoća.

Budući da hrana potiče osjećaj ugode i zadovoljstva, popularna hrana za utjehu ili „comfort food“ često se koristi kao oblik samozavaravanja. Dok hrana za utjehu može varirati od osobe do osobe, obično su to namirnice koje su slatke i obrađene, poput čipsa, kolača ili keksi. Jedući ove namirnice smanjuje se razina stresa zbog otpuštanja hormona dopamina, povezanog s povećanim osjećajem užitka. Međutim, učinci dopamina su kratkotrajni, što znači da nećete osjetiti povećano zadovoljstvo ili motivaciju na duge staze.

Potiskivanje emocija hranom nije rješenje - evo kako toj lošoj navici stati na kraj

Emocionalno prejedanje kod muškaraca i žena


Djetinjstvo

Na emocionalno prejedanje utječu okidači koji se pojavljuju već u adolescenciji. Rano emocionalno prejedanje može rezultirati dugotrajnom borbom s viškom kilograma. Suprotno popularnim uvjerenjima, istraživači nisu pronašli nikakvu razliku u razinama emocionalnog prejedanja između dječaka i djevojčica. Međutim, studija iz časopisa Eating Disorders iz 2010. godine pokazala je kako je kod dječaka emocionalno prejedanje najčešće rezultat lošeg raspoloženja, dok je kod djevojčica najčešći okidač stres.

Odrasla dob

Manje je nezavisnih studija provedeno na muškarcima i emocionalnom prejedanju zbog percipiranih stereotipa – naime, muškarci su često percipirani kao oni koji su sposobni bolje kontrolirati svoje emocije. Jedna od rijetkih studija koja uspoređuje prehrambene navike kod muškaraca i žena objavljena je 2016. godine u časopisu Public Health Nutrition Journal. Ustanovila je kako žene imaju veće stope emocionalnog prejedanja, posebno ako su bile zabrinute zbog zdravlja i izgleda, iako je razlika između žena i muškaraca bila mala.

U istraživanju objavljenom 2012. godine u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition, istraživači su otkrili kako žene koje se osjećaju iscrpljeno i umorno zbog posla, podcjenjivanja i nepoštivanja na radnom mjestu češće posegnu za emocionalnim i nekontroliranim prejedanjem. Također, studija iz 2015. godine iz časopisa Nutrition Journal pokazala je kako su žene s niskim prihodima i visokim razinama stresa zbog nedostatka novca i dugog radnog vremena sklonije emocionalnom prejedanju.

Potiskivanje emocija hranom nije rješenje - evo kako toj lošoj navici stati na kraj

Kako se nositi s emocionalnim prejedanjem


Studija objavljena 2009. godine u časopisu Journal of American Dietary Association sugerira kako bi vježbe opuštanja, poput joge i meditacije, te nove tehnologije mogle biti korisne u smanjenju simptoma emocionalnog prejedanja.

Vodite dnevnik obroka u koji biste zapisivali što i kada jedete te kako se u tom trenutku osjećate. To će vam pomoći da uvidite povezanost između prejedanja i osjećaja koji to izazivaju, kao što je konzumiranje hrane za utjehu kada ste usamljeni ili pod društvenim pritiskom.

Razgovarajte s liječnikom. Napravite popis svega zbog čega ste pod stresom - možda ćete uočiti kako emocionalno prejedanje ima više veze s onim što se događa u vašem životu nego sa samom hranom. Da biste započeli, identificirajte konflikte u vašim odnosima, razinu stresa na poslu, umor, financijske pritiske ili zdravstvene probleme.

Neki dodatni prijedlozi uključuju razgovor s prijateljima, čitanje knjige ili listanje časopisa, odlazak u šetnju ili trčanje, meditiranje ili vježbe dubokog disanja, te obavljanje kućanskih poslova.

Iako osjećate iskušenje da zgrabite vrećicu čipsa, podsjetite se da emocionalno prejedanje nije najbolji način za rješavanje vaših problema. Zapravo, emocionalno prejedanje dugoročno ne smanjuje stres i može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Ako se osjećate pod stresom i želite posegnuti za nezdravim grickalicama, odaberite aktivnosti koje su se pokazale uspješnima u eliminaciji emocionalnog prejedanja, poput slušanja glazbe ili vježbanja.

Pročitaj i ovo:

Pobijedi želju za hranom uz ova tri trika
Kako skinuti kilograme kada te emocije vode do frižidera?
Zašto se debljamo: Kad negativne misli i emocije vode glavnu riječ


 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.