Medicina i farmacija

Poboljšaj imunitet - unaprijedi zdravlje

Piše: dr.med. spec.transf.med. Anka Dorić. Svrha tvog imunosnog sustava upravo i jest poticanje korisnih imunoloških reakcija u pravo vrijeme, na pravom mjestu protiv konkretnog uljeza i eliminacija istog

Poboljšaj imunitet - unaprijedi zdravlje

Dobra je vijest da smo, uz pomoć zdravog imuniteta, sposobni oduprijeti se gotovo svim mikroorganizmima, otrovima kao i tijelu stranim stanicama koje nas mogu ugroziti. Da, dobro ste pročitali. Protiv svega stranog našem tijelu možemo se boriti dobrim imunološkim funkcioniranjem vlastitih zaštitnih protutijela i imunosnih stanica, naših tkiva i organa....

Kako unaprijediti zdravlje i poboljšati opću otpornost organizma, često se pitamo svjesni kako je dobar imunitet osobno ‘blago’ koje svakodnevno valja čuvati. I dok se znanstvenici slažu kako nam osim nasljeđa upravo životne navike uvelike određuju kvalitetu zdravlja, upozoravaju na posljedice nedostatka sna i izlaganja suvišnom stresu, važno je znati kako je jedan od osnovnih čimbenika za očuvanje zdravog duha i tijela upravo kvaliteta i očuvanost imunosnog sustava.

Imun jednako slobodan 

Riječi imun, imunitet, imunost potekle su od latinske riječi, koja se najbolje prevodi kao ‘slobodan’ i upućuje na stanje ‘slobode’ zdravog organizma, odnosno dobre otpornosti na djelovanje raznih čimbenika - od stresa, uzročnika infekcija, metaboličkih i psihičkih poremećaja i raznih bolesti. Srećom da imamo brojne urođene i stečene mehanizme koji se odvijaju u posebno specijaliziranim stanicama, tkivima i organima, djelujući poput dobro uigranog orkestra čuvara našeg zdravlja.

Svrha tvog imunosnog sustava upravo i jest poticanje korisnih imunoloških reakcija u pravo vrijeme, na pravom mjestu protiv konkretnog uljeza i eliminacija istog. Te uspješne svakodnevne fiziološke akcije za posljedicu imaju nastanak primarnog i sekundarnog imunog odgovora, te nespecifične i specifične – stečene imunosti, a zahvaljujući pamćenju tvojih imunoloških stanica i nastanku trajnog imuniteta koji tijelo pamti godinama, pa i čitav život.

Unatoč spoznaji kako su glavni organi imuniteta koštana srž, jetra, slezena, limfni čvorovi, često se zaboravlja imunološka važnost probavnih, genitalnih i dišnih sluznica, koje su prva crta obrane tijela protiv raznih uljeza. 

Sluznički imunitet je važan

Sluznički je imunitet od velike važnosti za očuvanje, obnovu i cjelovitost probavnog, dišnog i urogenitalnog sustava koji štiti od prodora mikroba, a da bi on ostao zdrav i snažan moramo ga svakodnevno opskrbljivati svim potrebnim i vrijednim hranjivim tvarima. Na održanje zdravlja sluznica s ciljem obrane i jačanja otpornosti protiv infekcija utječu brojne prirodne bioaktivne tvari koje su česti sastojci zdrave prehrane pa je izreka: ”Koliko zdravo jedeš toliko ćeš zdravo i živjeti” i te kako smislena!

Za imunitet je važno očuvanje korisne fiziološke flore na sluznicama koja već svojim samim prisustvom ne dozvoljava uzročnicima bolesti da se nasele i uzrokuju bolest. I nezdravim životnim navikama možemo si jako narušiti imunitet, a tu spadaju pušenje, rigorozne i pogrešne dijete te prekomjerno uživanje alkohola. Na primjer, sastojci dima paraliziraju djelovanje trepetljika epitelnih stanica dišnih cijevi u kojima se smanjuje proizvodnja normalne sluzi te dolazi do daleko lakšeg razmnažanja patogena koji bi inače bili iskašljani, progutani ili iz tijela izbačeni kihanjem, a ovako ostaju na sluznicama dušnika i bronha gdje s vremenom mogu načiniti veliku štetu.

Kod pušača, kao i kod slabokrvnih tj. anemičnih osoba, te alkoholičara poznato je odavno da je smanjena proizvodnja i oslabljena funkcija imunosnih stanica, u borbi protiv bakterija i virusa. U alkoholičara je oslabljena proizvodnja antitijela u jetri, koja, ako je promijenjena alkoholnom bolešću ili načeta bilo kojim oblikom upale jetre nije sposobna stvarati zaštitne proteine - imunoglobuline, tj. antitijela i ostale važne imunosne bioaktivne tvari.

Zdrava dišna sluznica prva je zaštitna barijera mikroorganizmima koji se u organizam unose udisanjem. Alergeni iz pojedine hrane ili otrovi iz nikotina, oštećuju stanice slično kao virusi, a mogu ih i potpuno uništiti pa će još teže komplikacije nastati ako na već postojećim otrovima oslabljenu sluznicu (nikotinskim otrovom i štetnim utjecajem alkohola) navale, virusi, bakterije ili gljive.

Premda su uzroci imunološke disfunkcionalnosti sluznica razni, uključujući zaraze, poremećaje u prehrani (previše rafiniranog šećera, premalo vlakana), alergije i intoleranciju na hranu, neadekvatnu i prekomjernu upotrebu antibiotika, poremećen metabolizam lipida i masnih kiselina kao i samo starenje, većina je tih disfunkcionalnosti posljedica raznih akumulacija štetnih utjecaja ”modernog” nezdravog stila življenja, a rezultat je pad općeg tj. nespecifičnog imuniteta.

Recite "Ne!" preagresivnoj higijeni

Redovna vanjska higijena održava u dobroj formi zdravi integritet i funkcije kože i sluznica smanjuje rizik od nastanka upala. I dok nehigijenski uvjeti doprinose širenju virusnih infekcija, prenaglašena sterilnost uvjeta življenja zbog preagresivne higijene može biti dodatni uzrok disfunkcije sluzničkog imuniteta. Dakle, ni u čemu ne valja pretjerivati! Slično je i s urogenitalnim sustavom.

Fiziološka barijera za razmnožavanje mikroorganizma na urogenitalnim sluznicama npr. u žena je zdrav, fiziološki sekret rodnice koji čuva normalan pH, te sadrži zaštitne mikroorganizme (npr. Lactobacillus acidophilus). Svaki poremećaj koji mijenja kvalitativno i kvantitativno sekret rodnice mijenjat će time i pH vrijednost iste, pogodovati upali, što se upravo i događa kod infekcija, uporabe nekih kontraceptiva, u stanjima smanjene ili promijenjene proizvodnje hormona prije puberteta u premenopauzi i postmenopauzi, u trudnoći, tijekom liječenja antibioticima, kada na sluznice navale gljivice, te u stanjima kroničnog stresa kod kojih smo dugotrajno preplavljeni štetnim utjecajima pojačanog lučenja hormona stresa, osobito kortizola.

Redovito mokrenje prije i nakon spolnih odnosa te redovno pranje intimnih dijelova tijela čuva lokalni imunitet i sprječava rizik od zaraza i u žena i u muškaraca, a tako je jednostavna preventivna mjera! Crijevnu sluznicu doživotno nastanjuje 10x više bakterija nego što naš vlastiti organizam ima tjelesnih stanica, a one osim imuno-zaštitnog učinka sudjeluju i u proizvodnji vitamina K, B i drugih spojeva važnih za zdravlje. Stoga ih valja čuvati i obnavljati osobito nakon pijenja antibiotika, koji liječe bolesti, ali su štetni za fiziološke komenzalne mikrobe. Iz svega navedenog, lako se može zaključiti kako je potreba redovne opskrbe hranjivim sastojcima visoke kvalitete nužna i kako je potrebno obnavljati dotok hranjivih tvari koje djeluju zaštitno na naše sluznice.

Poboljšaj imunitet - unaprijedi zdravlje

Vitamini, minerali i omega-masne kiseline

Veza između zdrave prehrane i zdravog imuniteta više je nego očita, što potvrđuju i brojni poremećaji nutricije koji za posljedicu imaju povećanu učestalost obolijevanja od infekcija i osobito virusnih i gljivičnih zaraznih bolesti. Poznato je da infekcija i malnutricija pogoršavaju jedna drugu, pa čak i umjereni manjak pojedinih nutrijenata poput cinka, željeza, selena, kalcija, magnezija kao i vitamina A, B6, B12, C, D i E , omega nezasićenih masnih kiselina i slično, slabi imunitet i povećava osjetljivost prema infekcijama. Općenito, poboljšanjem otpornosti protiv virusa i obnavljanjem sluzničkog imuniteta započinje se prehranom čije su odlike adekvatan unos proteina, dovoljno vlakana, čim više svježeg voća i povrća, umjerena količina složenih ugljikohidrata, prigodna količina esencijalnih masnih kiselina i suplemenata.

Tzv. funkcionalna hrana poput jogurta, inulina, oligofruktoze i topivih prehrambenih vlakana, te vrijedni dodaci prehrani pokazali su pozitivan učinak na restauraciju zdravih komenzalnih populacija te njihovu rekolonizaciju. Time se ponovo uspostavlja normalna mikrookolina važna za održanje imunološke barijere sluznica probavnog, urogenitalnog i dišnog sustava.

Kako očuvati i ojačati imunitet?

Što nam u očuvanju dobrog imuniteta, osim dovoljno sna i čuvanja od stresa, osobito može pomoći?

1 - Pola limuna u 2 dcl mlake vode ujutro natašte, ne samo da će vas ugodno razbuditi te vam neće trebati kofein, već će vam potaći rad probavnog sustava.

2- Jogurt, napitak koji nastaje fermentacijom mliječne kiseline u mlijeku pomoću Lactobacillus bulgaricus, Streptococcus thermophilus i drugih bakterija pokazuje imunostimulirajuće učinke korisne u prirodnoj obrani sluznica probave. Preporuče se 200 grama dnevno. Dobro ga je uzeti kao međuobrok.

3- Inulin i njemu slične prirodne tvari široko su rasprostranjene u prirodi i često prisutne u hrani, ali u nedovoljnim količinama. Prema studijama, dnevna bi doza ovih prebiotika trebala iznositi 8-40 grama neophodnih za stimulaciju rasta Bifidobacteria. Probiotici imaju niz korisnih nespecifičnih antivirusnih učinaka kojima jačaju nespecifičan imunitet, sprječavaju prijenos patogena kroz epitel. Preporučena dnevna doza varira od 1-10 bilijuna vijabilnih jedinica živih organizama.

4- Derivati kolostruma poznati su po imunomodulatornoj aktivnosti te mogu pomoći u zaštiti sluznične barijere protiv mikroorganizama. Istraživanja pokazuju da laktoferin, protein pronađen u suzama, slini, sluzi, mlijeku pokazuje imunoregulatorne i bakteriostatske učinke, regulira razinu željeza u sluznicama, a ima i protuvirusnu aktivnost te može prekinuti virusnu replikaciju i inhibirati ulaz virusa kroz sluznice. Preporučena dnevna doza laktoferina je 250-750 mg.

5- Biljni tanini, prirodni vodotopivi polifenoli u raznim vrstama voća, povrća i drugih ljekovitih biljaka, kao i u crnom vinu imaju antioksidativna svojstva i učinke protiv proljeva. Toksični su za brojne patogene uključujući neke parazite i viruse. Tanini i polifenoli u crvenom vinu pokazuju zaštitne učinke na probavnu sluznicu protiv oksidativnog stresa. Ispitivanja antivirusnih učinaka biljnih tanina pokazala su inhibitorne učinke na Herpes simplex viruse (HSV-1, HSV-2), influenza A virus, Epstein-Barr virus i druge, te mogu biti korisni u tretmanu virusnih zaraza i restauraciji sluznica.

Savjet više za snažan imunitet 


1- Jedite što više sirovog povrća. Jutro započnite sokom od jednog limuna i malo meda otopljenog u čaši vode. Umjesto kave i čaja pijte prirodnu vodu ili se zabavite ugodnim ritualom vlastite pripreme prirodnih sokova od voća i povrća. Svježe povrće i voće bogat su izvor vlakana važnih u čišćenju nabora crijevne sluznice što je izuzetno važno jer je crijevo jedan od površinom najvećih imunoloških organa čovjeka.

2- Ne brinite što će vas taj ‘biopeeling” sluznice vlaknima iz voća i povrća češće natjerati na odlazak u toalet. To je prolazna pojava detoksikacije, a riješit ćete se i moguće opstipacije - ako vas bude mučila prvih par dana, posegnite za laksativima poput soka od suhih šljiva i sirupa od smokava. Ako vam se jave simptomi poput glavobolje, umora, zadaha iz usta, naslaga na jeziku, ne brinite, oni su znak su da se tijelo počelo oslobađati od toksina koji su vam gušili imunitet.

3- Količina vode koju dnevno popijete trebala bi biti 1-2 litre. Ako vam je dosadno piti vodu, idealno je piti voćni čaj, ili dodajte krišku limuna, naranče, limete ili ledenu kockicu limunade u vodu, uzmite neku zgodnu slamčicu i kupite posebnu, samo vama dragu čašu za taj mali dnevni ritual. Smanjite unos alkohola i kola pića na barem 1/2 ili još bolje, ograničite ga na 1 dl crnog vina uz mesni ručak, a čašu šampanjca, viskija ili piva ostavite za vikend uživanje.

4- Prestanite pušiti ili barem prepolovite dnevnu količinu cigareta, npr. pušite li kutiju, smanjite na manje od 10 cigareta dnevno.

5- Pojedite 2 komada voća i dvije porcije (velike jušne žlice) povrća dnevno.

6- Priuštite si dvaput tjedno laganu tjelovježbu ili hodajte dio puta do posla, češće koristite stepenice umjesto lifta. I seks s partnerom prakticirajte dvaput tjedno - odličan je to način stjecanja kondicije, zašto biste plaćali aerobik ili se dovodili u opasne rizike s nepoznatim osobama, kad imate svog partnera?

7- Riješite se bezrazložnog stresa, koji se ponavlja jer kronično slabi imunološki sustav. Ponavljana loša iskustva, strah i slični negativni osjećaji poput srdžbe, tuge, očaja, straha i bijesa povećavaju rizik od nastanka različitih bolesti i tumora, stoga, volite sebe i druge. Ljubav i rad najbolja su antistres terapija. Podarite si barem četiri zagrljaja dnevno s vama dragim osobama, bio to partner, dijete, roditelj, prijateljica, ili kućni ljubimac. Važno je da se grlite!

8- Pozitivni osjećaji životne radosti, ljubavi i veselja blagotvorno djeluju na zdravlje imunološkog sustava – priuštite si što više takvih osjećaja.
 

Poboljšaj imunitet - unaprijedi zdravlje   

Poboljšaj imunitet - unaprijedi zdravlje

Napisala:  Anka Dorić, dr. med. spec. transf. med. 

Voditeljica Odjela za transfuzijsku medicinu, Imunološki zavod, Zagreb; Predsjednica Nacionalne udruge za planiranje obitelji, spolno i reproduktivno zdravlje i prava “Plan A”; Stručna suradnica savjetovališta Poliklinike Virogena Plus; Stručna suradnica ECCA-e, Europske udruge za rak vrata maternice

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.