Ekologija i energija

Plaćamo onečišćenje okoliša

Želite li i dalje davati novac za onečišćenje okoliša i ugrožavanje životinja?

Plaćamo onečišćenje okoliša

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 200 milijuna plastičnih vrećica. Mnoge od njih završavaju u okolišu i time postaju jedan od najčešćih i najneuništivijih zagađivača. Naime jednog običnoj plastičnoj vrećici može biti potrebno i do tisuću godina kako bi se tek donekle razgradila, a nerazgrađeni dijelovi i dalje zagađuju okoliš. Tek nešto više od 1% vrećica završi u reciklaži, ostatak završi u okolišu, a svaki građanin proizvede u prosjeku jedan gram takvog otpada.

 

Zašto su plastične vrećice tako loše?

Plastične vrećice nisu biorazgradive, nisu vodopropusne te uništavaju okoliš – tlo i vodu. Potreban im je dug period, koji može potrajati stoljećima, kako bi se samo donekle razgradile.

Plastične vrećice osim što su štetne za sam okoliš, štetne su i za životnje. Mnoge divlje životinje često ih zamjenjuju za hranu, a kao rezultat toga tisuće ih ugine svake godine. Tu se najčešće ubrajaju morski sisavci, koji nakon gutanja plastične vrećice ugibaju jer ona ostaje u njihovim crijevima sprečavajući daljnu probavu. Zanimljiva je i činjenica da čak i nakon raspadanja lešine, plastična vrećica zbog svoje spore razgradivosti, i dalje ostaje u okolišu. Ptice su također ugrožena skupina, jer se često zapletu u plastičnu vrećicu koja im tako postaje smrtonosna klopka, jer zbog nemogućnosti letenja, umiru od gladi.

Osim što su izrazito štetne za biljni i životinjski svijet, za samu proizvodnju plastičnih vrećica potrebni su milijuni litara nafte koji bi mogli biti bolje iskorišteni, primjerice za prijevoz ili grijanje.

 

Plastične vrećice veliki su trošak?

Proizvodnja plastičnih vrećica i nije tako skupa kada se u obzir uzme cijena prerade istih. Naime prerada jedne tone plastičnih vrećica stoji otprilike 20 000 kuna, dok dobivena sirovina vrijedi tek nešto više od 150 kuna. Uzimate li u obzir da u trgovinama većinom i vi plaćate vrećice? Nekada ćete za plastičnu vrećicu izvojiti par lipa, a nekada čak i jednu kunu. Uzmimo u obzir da primjerice samo jednom tjedno kupite plastičnu vrećicu za 50 lipa, godišnje ćete izdvojiti 30-ak kuna. Možete li zamisliti koliko ćete uštediti kroz par godina ako se odreknete plastičnih vrećica i upotrebljavate one dugotrajnije, platnene ili primjerice pletenu košaru, kako je to nekada bilo? Promislite, nećete li tijekom šetnje gradom bolje izgledati s primjerice pletenom košarom u ruci nego s plastičnom vrećicom?

Neke tvrtke već su ukinule plastične vrećice za svoje kupce, i odlučile se za alternativu. Vrećice koje se mogu više puta koristiti, napravljene su od obnovljivih materijala, a mogu biti različitih veličina i stilova. Neke od njih mogu se lako preklopiti i tako ih možete nositi u džepu ili torbi te ih upotrebljavati kada su vam potrebne.

 

Kako se riješiti plastičnih vrećica

Plastične vrećice prema hrvatskom zakonu tretiraju se kao ambalaža. Ako definiramo vrećicu kao ambalažu standarne polietilenske vrećice mogu biti spaljivane u potrebe povrata energije, a mogu se i reciklirati.

Do kada želite gledati kako se plastična vrećica na vjetru “šeće” vašom ulicom ili “ukrašava” stablo na livadi na kojoj provodite nedjeljno poslijepodne? Prvenstveno odbacite plastične vrećice. Svaki put kada biste kupili plastičnu vrećicu, taj novac stavite negdje sa strane te se na kraju godine iznenadite koliko ste uštedjeli i nagradite se nečim lijepim. Ono što ste kupili nosite u platnenim vrećicama ili pletenoj košari i pokrenite novi trend.

Neke strane države to su riješile ovako: Irska je još prije osam godina uvela porez na plastične vrećice, što je dovelo do pada potrošnje za čak 90%. U Americi pak, plastične vrećice zabranjene su u trgovinama Los Angelesa, dok su u San Franciscu zabranili njihovo korištenje u trgovinama mješovite robe. Kina je zabranila proizvodnju i distribuciju plastičnih vrećica u trgovine, dok su se građani grada Modburyja u Engleskoj sami organizirali i zabranili korištenje plastičnih vrećica.
 

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.