Advertisement
Zdravlje žene i muškarca

Pazite li kako se hranite? Loša prehrana je najveći zdravstveni faktor rizika

Velika studija pokazala je da je nezdrava prehrana odgovorna za više smrtnih slučajeva diljem svijeta od bilo kojeg drugog faktora rizika, uključujući pušenje

Pazite li kako se hranite? Loša prehrana je najveći zdravstveni faktor rizika
 





Loše prehrambene navike skraćuju živote širom svijeta - ubijajući više ljudi na globalnoj razini od pušenja ili visokog krvnog tlaka, utvrdilo je novo istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet. Studija koja je obuhvatila gotovo 200 zemalja povezala je lošu prehranu s gotovo 11 milijuna smrtnih slučajeva u 2017. godini na globalnoj razini, odnosno 22 posto smrtnih slučajeva među svim odraslim osobama te godine.

Prethodna istraživanja povezala su uporabu duhana s 8 milijuna smrtnih slučajeva godišnje u svijetu, a visok krvni tlak odgovoran je za nešto više od 10 milijuna smrtnih slučajeva. Međutim, studija je potvrdila ono što se dugo sumnjalo, a to je koliko je prehrana ključna u održavanju zdravlja jer se loše prehrambene navike povezuju s razvojem određenih zdravstvenih problema, od visokog krvnog tlaka do dijabetesa tipa 2.

U svojoj analizi globalne prehrane, istraživači su promatrali 15 prehrambenih artikala, uključujući  voće, povrće, orašaste plodove i sjemenke, mahunarke, cjelovite žitarice, omega-3 masne kiseline, trans masti, crveno meso…

Otkrili su da je globalna prehrana u 2017. godini sadržavala manje od optimalnih količina gotovo svih zdravih namirnica. Najveći nedostatak primijećen je kod konzumacije orašastih plodova i sjemenkama, mlijeka i cjelovitih žitarica. Tako je potrošnja orašastih plodova i sjemenki, na primjer, bila u prosjeku samo 3 grama dnevno, ili oko 12 posto preporučenog unosa. Potrošnja mlijeka iznosila je samo 16 posto optimalnog unosa, a cjelovite žitarice samo 23 posto.

Uz to, dnevni unos nezdravih dijetetskih proizvoda globalno je premašio optimalnu razinu, stoji u studiji. To se odnosi na konzumacije zaslađenih pića, crvenog mesa i mesnih prerađevina te prevelik unos soli.

Najvažniji zaključak studije glasi da nedovoljan unos zdrave hrane može biti jednako, ako ne i više štetan nego pretjerana konzumacija nezdrave hrane. Autori su naglasili kako je prehranu odgovornu za najviše smrtnih slučajeva karakterizirao „prevelik unos soli, s niskim udjelom cjelovitih žitarica, voća i povrća, orašastih plodova i omega-3 masnih kiselina“.

Istraživanje prije svega još jednom ukazuje na ogroman utjecaj koji izbor hrane ima na zdravlje i dugovječnost ljudi – zato dalje od crvenog mesa i mesnih prerađevina, a što više cjelovitih namirnica.

Izvor: Medical News Today

Pročitaj i ovo:

Zašto je mediteranska prehrana i dalje najbolja vrsta prehrane?
7 namirnica koje je uvijek dobro imati u hladnjaku – po preporuci nutricionistice
Što više voća, povrća i cjelovitih žitarica, a manje mesa - nove prehrambene smjernice po uzoru na Kanadu

 

Komentiraj članak:

Želimo čuti tvoj glas - članak možeš komentirati ako si prijavljen/a preko Facebooka.

Naturala.hr posvećuje veliku pažnju zaštiti osobnih podataka. Stoga smo u skladu s novom europskom Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) nadogradili politiku privatnosti i korištenja kolačića. Kolačiće upotrebljavamo kako bismo osigurali što bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost naše web stranice. Daljnjim korištenjem web stranice Naturala.hr suglasni ste s korištenjem kolačića.

Više informacija o Politici kolačića pročitajte ovdje.

Slažem se