Eko proizvodnja

Osnovna načela biološkog uzgoja povrća

Piše: Zlata Nanić. Planirate li napraviti ekološki povrtnjak, trebali biste znati da priprema tla u vrtu može biti različita

Osnovna načela biološkog uzgoja povrća

Mnogi će se složiti s tvrdnjom kako je povrće iz vlastitog povrtnjaka  najukusnije i najzdravije. Jedući hranu uzgojenu mineralnim gnojivima i pesticidima gubimo prirodnu otpornost, budući da takva hrana nema vitalne energije, a hranidbene vrijednosti su smanjene. Ako imate mogućnost, najbolje bi bilo pripremiti tlo za vlastiti povrtnjak, a kako u tome uspjeti - reći će vam Zlata Nanić, pionirka biopoljoprivrede u Hrvatskoj.

Osnovna načela biološkog uzgoja

1. Obrađivano tlo u vrtu ne biste trebali previše duboko prekopavati ni prevrtati jer „štihanjem“ bacate u dubinu mikroorganizme koji inače žive na površini i važni su u procesu stvaranja humusa. U dubljim slojevima žive mikroorganizmi koji pripremaju hranu za korijenje, a “štihanjem” oni dospijevaju na površinu. Na taj biste način uništili sve važne mikroorganizme u zemlji, a potrebno je dosta vremena da se život u tlu obnovi. Umjesto toga, tlo bi se moglo prozračiti vilama sa širokim parošcima – na taj se način slojevi neće prevrnuti, a tlo će ostati potpuno neobrađeno i „tvrdo“.

2. Tlo nikada ne smije biti golo, tj. trebalo bi uvijek biti pokriveno biljkama ili biljnim ostatcima. Tako se postiže višestruka korist – organski pokrivač čuva život u tlu, rahli zemlju, čuva vlagu, a korovi znatno slabije rastu.

3. Gnojiva u vrtu trebala bi biti organskog podrijetla, uz dodatak malih količina kamenog brašna. Osnovno gnojivo u prirodnom vrtu je kompost, a osim njega koriste se “zelena gnojidba“ i gnojnica od koprive i gaveza. Usto, važno je i pokrivanje tla usitnjenim otpacima (malčiranje). U gnojidbu spada i sadnja mahunarki koje, živeći u simbiozi s dušičnim bakterijama, vežu dušik iz zraka i stvaraju kvržice dušika na svom korijenju. Dakle, mahunarke ne bismo trebali čupati iz tla – trebalo bi ih podrezivati kako bi korijen s dušikom ostao u tlu kao gnojivo za sljedeću kulturu.

4. Nije dobro saditi monokulture, nego mješovite kulture. Dakle, najbolji je uzgoj povrća metodom “miješanih kultura”, a ne uobičajenom metodom sadnje jedne kulture na jednu gredicu. Sadnjom po uzoru na prirodu, u kojoj različite vrste biljaka nisu strogo odvojene, stvaramo višestruko zajedništvo biljki koje su, štiteći jedna drugu, otpornije na bolesti i štetočine. Prostor je tako više iskoristiv, a iscrpljivanje tla je manje.

5. Za zaštitu biljaka koristite uglavnom biljne pripravke. Na tlu bogatom humusom i mikroorganizmima biljke su otpornije pa je i štetočina manje.

Kako pripremiti tlo

Planirate li napraviti povrtnjak, trebali biste znati da priprema tla u vrtu može biti različita – ovisno o tome počinjete li „od nule” ili ste već imali vrt. Naučite:
- pokrivanje travnjaka
- pripremu prošlogodišnje gredice
- “visoku” gredicu

Pokrivanje travnjaka

Dio travnjaka koji nagodinu namjeravate pretvoriti u povrtnjak već ujesen pokrijte sijenom, slamom ili kartonom. Krajem ožujka ili početkom travnja skinite taj “pokrivač” i odložite ga na kompostnu hrpu. Ako je zemlja mokra, ostavite ju dan-dva da se prosuši, a nakon toga ju rahlite vilama sa širokim parošcima.Vile okomito zabodite u tlo i prodrmajte nekoliko puta naprijed-natrag kako bi se tlo i u dubljim slojevima razrahlilo i prozračilo. Usput izvadite i bacite korijenje trajnih korova (pirika, štavalj, osjak, slak).

Pripazite! Hodanje po gredicama potrebno je izbjegavati čak i kad je tlo suho, a osobito kad je vlažno. Hodanje po gredicama kvari strukturu zemlje i šteti životu u tlu. S obzirom na to, najbolje je napraviti gredice široke 120 cm kako biste kod obrade mogli sa svake strane doseći do sredine gredice.

Priprema prošlogodišnje gredice

Ako pripremate već postojeću gredicu u povrtnjaku, prvo što trebate učiniti je počupati ostatke korijenja prethodne kulture, a potom još malo razrahliti tlo vilama. Ako je prethodna kultura bila zeljarica čije korijenje prodire duboko u tlo, tada rahljenje nije neophodno – dovoljno je gredicu prekopati motikom ili ručnom kopačicom, dodati zrelog komposta i poravnati grabljama.

Ako namjeravate sijati korjenasto povrće, zemlja bi trebala biti duboko prorahljena i usitnjena. Nakon rahljenja vilama, najbolje je upotrijebiti ručni kultivator i kopačicu za što bolje usitnjavanje. Ako nemate kultivator i kopačicu, možete koristite motiku i grablje za poravnavanje gredica. Neposredno prije poravnavanja gredice obavezno dodajte zreli kompost i grabljama ga izmiješajte sa zemljom

Općenito, za sjetvu i sadnju svih ostalih vrsta povrća, dovoljno je zemlju usitniti kopačicom ili motikom te poravnati grabljama uz prethodno dodavanje komposta. Ako zaboravite dodati kompost prije završavanja gredice, možete ga dodati i prilikom same sjetve i to izravno u jarčić za sjeme. Pritom vodite računa o tome da kompost bude potpuno zreo, jer nezreli kompost šteti sjemenu i biljke slabije niču.

Pozor! Ako ste pripremili gredicu, ali iz bilo kojeg razloga ne možete odmah sijati, pripremljenu gredicu nemojte ostaviti nepokrivenom na dulje vrijeme. Do trenutka sjetve zaštitite ju slamom, sijenom ili svježe pokošenom travom. Visoka gredica radi se u kasnu jesen, zimi ili u rano proljeće i to od otpadaka koje skupljamo čisteći prošlogodišnje ostatke po vrtu. Zbog toga ćemo se visokom gredicom baviti nekom drugom prilikom, a sada ćemo još spomenuti što se sve tijekom ljeta može sijati i saditi, uz pretpostavku da imate dovoljno vode za zalijevanje ili navodnjavanje u vrtu.

Korjenasto povrće
Mrkva, peršin, pastrnjak i žuta repa mogu se sijati sve do kraja lipnja, a rotkvice i kasnije jer imaju kraću vegetaciju. Bijela repa i crna rotkva te daikon (japanska duga bijela rotkva) tipične su postrne kulture i njih valja sijati u srpnju, čak i početkom kolovoza.

Lisnato povrće
Salatu možemo sijati tijekom cijelog ljeta, a u kolovozu sijemo zimske sorte za prezimljavanje na otvorenom; endiviju za jesen i zimu sijemo od lipnja do kraja srpnja, a tada nije prekasno ni za blitvu, iako je bolje nabaviti presadnice kao i za sve druge vrste zeljarica.

Plodovito povrće
Niske i visoke mahune, krastavci za kiseljenje te grašak – sve se to može sijati sve do kraja lipnja, a uz obilno zalijevanje nije prekasno ni u srpnju.

Da biste imali što bolje rezultate, sve radove oko navedenih grupa povrća radite u danima koje preporučuje Mjesečev sjetveni kalendar autora Marije i Matthiasa Thuna.

 

Osnovna načela biološkog uzgoja povrća

Osnovna načela biološkog uzgoja povrća

 

Napisala: Zlata Nanić

zlatananic.com

 

 

 

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.