Eko proizvodnja

Organska hrana – pomodarstvo ili potreba?

Pesticidi u voću i povrću, hormoni u mlijeku, antibiotici u mesu – što ti sastojci uopće rade u našoj hrani?

Organska hrana – pomodarstvo ili potreba?

Odabirom organski uzgojene hrane čuvate svoje zdravlje i izbjegavate gomilu štetnih sastojaka koji se nalaze u konvencionalno uzgojenoj hrani. Prisutnost stranih kemikalija u našoj hrani i tijelu, unatoč njihovim malim koncentracijama, uzrokuje zabrinutost mnogih – pogotovo roditelja s malenom djecom.

Brojni stručnjaci ističu kako moderna prehrambena industrija koristi veliki broj sintetskih kemikalija, a mnoge od njih imaju potencijal oštetiti zdravlje ljudi koji su izloženi njihovim visokim koncentracijama ili čak i nižim koncentracijama, ali  u duljem vremenskom periodu.

 
Sve više ljudi postaje svjesno bezbrojnih kemikalija u konvencionalno proizvedenoj hrani. Iako su svi prehrambeni proizvodi morali proći nekakav test sigurnosti i kvalitete da bi dospjeli na tržište, većina testova provedena je uz financiranje tih istih proizvođača, tako da rezultat ne može biti potpuno objektivan.
 
Kakvi su utjecaji na naše zdravlje tih nepoželjnih sastojaka u hrani?  
 
Organska hrana – pomodarstvo ili potreba?
 
 
Hormona kao u priči
 
Ubrizgavanjem hormona u mlade životinje one brže dobivaju na kilaži. Veća kilaža znači i veću količina mesa, a time i veći profit proizvođaču. Hormoni također povećavaju produkciju mlijeka kod krava. Takav način ˝poboljšavanja˝ proizvodnje koristi se već desetljećima u mesnoj i mliječnoj industriji.
 
Sintetski estrogen i testosteron koji se najčešće koriste dodaju se životinjama već u najranijoj dobi.
Prvu zabrinutost oko takvog načina uzgoja uzrokovao je spoj dietilstilbestrol (DES). DES je sintetski estrogen koji se 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća davao gotovo svakom govedu. Da stvar bude gora, primjenu je imao i u medicini te se davao trudnicama u svrhu sprečavanja spontanih pobačaja.
Kasnije je otkriveno da DES povećava rizik od raka rodnice kod ženske djece ako su majke za vrijeme trudnoće primale ovaj lijek.
 
Krajem 70-ih, nakon protestiranja stočara, dietilstilbestrol maknut je iz upotrebe u medicini kao i u agrikulturi. Nažalost, još je više vremena trebalo proći da se rizik od tumora dojke poveže s dugotrajnim izlaganjem estrogenu. Ova saznanja dovela su do mnogih propitkivanja o nastavljanju korištenja estrogena u stočarstvu.
 
 
Genetički modificirani hormon rasta (rBGH) još je jedna vrsta hormona koja povećava produkciju mlijeka kod krava. Neki znanstvenici upozoravaju da iako je po dosadašnjem iskustvu rBGH siguran, povećava količinu drugih kemikalija u tijelu što može rezultirati promjenom stanice. 
 
 
Organska hrana – pomodarstvo ili potreba?
 
 
Koliko je hormona u hamburgeru i koliko su štetni?  
 
Pravi odgovor je da još uvijek nitko nema točne informacije iako je istraživanjima dokazana prisutnost hormonskih dodataka u mlijeku i mesu. Vrijeme će pokazati utječe li na povećanje rizika od raznih bolesti i tumora kod ljudi, nažalost tada će već biti prekasno.
 
Iako nije u potpunosti dokazano, meso tretirano hormonima dugo se povezivalo s pojavljivanjem ranog puberteta kod djece. Utjecaje stranih hormona na takve pojave teško je dovesti u direktnu uzročno - posljedičnu vezu. Hormoni su prirodno prisutni u našim tijelima kao i u našoj hrani. Osim toga, posljedice mogu biti odgođene i pokazati se tek nakon duljeg vremena.
 
Količina hormona koju unesemo mesom malena je u usporedbi s količinom estrogena koju naše tijelo proizvede na dnevnoj bazi. Bez obzira na to, čak i najmanje koncentracije nekog hormona mogu utjecati na razne procese u našem tijelu.
 
Kao odgovor na nedostatak dokaza o sigurnosti korištenja hormonski tretirane hrane, Europska Unija zabranila je sve hormone u govedini, a zajedno s Japanom, Kanadom, Australijom i Novim Zelandom zabranila je i korištenje rBGH. 
 
 
Organska hrana – pomodarstvo ili potreba?
 
 
Koktel pesticida za dobro jutro
 
Poljoprivrednici u konvencionalnom uzgoju voća i povrća imaju izbor od 9 700 raznih pesticida koji se svakodnevno koriste kako bi se povećali prinosi biljaka.
 
Iako korištenje pesticida uz poštivanje njihovih karenci (najkraći period vremena koji mora proći od posljednje primjene pesticida do berbe ili žetve) djeluje prilično sigurno, ove kemikalije su po svojim karakteristikama vrlo toksične i njihov utjecaj na zdravlje ljudi nije direktno ispitivan. U jednoj običnoj kutiji zobenih pahuljica (popularno nazvanih ˝cornflakes˝) kojima veliki broj ljudi započinje dan nalaze se ostaci čak 32 različita pesticida. Za svaku od njih ispoštivana je karenca, ali kako na naše tijelo i opće zdravlje utječe koktel od 32 pesticida u doručku? 
 
Slijedi popis voća i povrća u kojima je analizom pronađeno najviše ostataka pesticida: 
 
Breskve
Jabuke 
Celer 
Nektarine 
Jagode 
Višnje 
Kruške 
Uvozni grejpovi
Špinat 
Leća 
Krumpiri
 
 
Hrana s najmanje sadržanih pesticida:
 
Avokado 
Ananas
Mango 
Šparoge 
Banane
Kupus
Brokula 
Papaja
 
Izloženost pesticidima može se u potpunosti izbjeći kupnjom organskih proizvoda, a kontaminiranost pesticidima i bakterijama smanjuje se detaljnim pranjem i guljenjem vanjske kore svježeg voća i povrća.
 
 
Organska hrana – pomodarstvo ili potreba?
 
 
Antibiotici u mesu 
 
U uzgoju stoke svakodnevno se koriste antibiotici, ne samo kako bi se očuvalo njihovo zdravlje već i kako bi dobili na kilaži, a brojni znanstvenici i liječnici upozoravaju da učestalo korištenje antibiotika utječe na stvaranje ˝superbakterija˝ koje postaju otporne na veliki broj antibiotika što naravno ima negativan utjecaj i na naše zdravlje.
 
Zbog takvih saznanja, čak je i dio velikih lanaca brze prehrane u Americi prestao posluživati piletinu tretiranu prekomjernim količinama antibiotika. Takvih je primjera nažalost jako malo, većina velikih prehrambenih lanaca i dalje koristi meso tretirano antibioticima.
Nažalost, za krajnjeg je potrošaća porazna činjenica da još uvijek nema jednostavnog načina da saznamo je li meso koje kupujemo prepuno antibiotika samo zato što proizvođači nisu primorani naglasiti to na etiketi proizvoda. 
 
 
Organska hrana – pomodarstvo ili potreba?
 
 
Rješenje: kupujte domaće ili organske proizvode
 
Kupnjom domaćih proizvoda i organski uzgojene hrane ne pridonosite samo svome zdravlju već i zdravlju cijele planete. Kupnjom proizvoda od domaćih proizvođača, osim što dobivate svježu hranu, smanjujete ispuštanje stakleničkih plinova jer nema transporta uvezenog voća i povrća iz dalekih zemalja. Organski proizvedena hrana podrazumijeva uzgoj bez pesticida i umjetnih gnojiva, a kako bi se životinjsko meso moglo prodavati kao organsko također mora zadovoljavati određene kriterije:
 
Životinje se moraju hraniti samo organski uzgojenom biljnom hranom
Ne smiju se tretirati hormonima ili antibioticima
Njihovo meso se ne smije izlagati radijaciji
Životinje moraju biti uzgojene načinom koji im dopušta dovoljno kretanja i boravak na otvorenom
 
Jedini problem jest što je organski uzgojena hrana skuplja, i to mnogo u odnosu na konvencionalno uzgojenu hranu te se postavlja pitanje - radi li se o bacanju novca?
 
Osim što se smatra da organski uzgojena hrana sadrži kvalitenije makro i mikronutrijente te da ne opterećuje vaš organizam toksinima, svaki put kad odaberete organski uzgojenu hranu poduprli ste i održivi razvoj te napravili korak prema životu u skladu s prirodom.
 
Koliko se to "isplati" procijenite sami!
 
 
 
 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.