Ekologija i energija

Održana konferencija Projekta EUforija na temu Energetika

Projekt EUforija organizira seriju jednodnevnih konferencija posvećenih poslovanju u EU

Održana konferencija Projekta EUforija na temu Energetika

U Zagrebu u Muzeju Mimara je 10.10.2012. održana četvrta konferencija iz projekta EUforija (www.EUforija.hr) na temu "Energetika“. U uvodu je Prvi potpredsjednik Vlade RH i Ministar gospodarstva Radimir Čačić predstavio u detalje planove iz područja energetike vrijedne oko 4 milijarde EUR-a, od Plomina C, preko obnove i izgradnji hidroelektrana do LNG terminala. 

Potpredsjednik Čačić je najavio i novo izdanje obveznica HEP-a kojim će se konsolidirati poslovanje HEP-a i omogućiti da ide u investicijski ciklus, iako najavljuje da će se veliki projekti raditi u suradnji s investitorima. Najavio je daljnje približavanje cijena struje i plina prema stvarnim troškovima, što će opet poboljšati sliku kompanija poput HEP-a, što će tim kompanijama omogućiti daljnje uzimanje novca za financiranje novih projekata. Obnovljivi izvori su prema njemu i uz smanjene poticaje su isplativi. Složio se s dr. Antom Babićem da veliki posao tek predstoji u području energetske učinkovitosti, od zgradarstva do prometa. 

Panel rasprava

Uslijedio je PANEL: “Promjene, prilagodbe, prijetnje i prilike u sektoru energetike" 9.30-11.00. Nakon uvodne prezentacije Dr. Babića o Europskim strategijama i nužnim promjenama ulaskom u EU koje nas očekuju, Gorazd Ažman, direktor regionalne burze električne energije iz Ljubljane je iznio zanimljiva iskustva Slovenije u području energetike tijekom njezinog pristupanja EU – prvo su došli trgovci strujom, a kad su se uvjerili u uvjete poslovanja, tad su počeli investirati i u objekte. Darinko Bago, Predsjednik uprave Končar Električna Industrija i predsjednik Hrvatskih izvoznika iznio je zadovoljstvo planom investicija koje je iznio Prvi potpredsjednik Vlade Čačić i ako se ostvare ti planovi, ne samo da će domaća elektro industrija dobiti korisne reference, nego će se supstituirati ogroman uvoz energije, što može povećati BDP za 10-12%.

Prof.Dr.sc. Nedjeljko Perić, dekan FER-a, ustvrdio je kako u području energetike, prijenosa (smart grid) i obnovljivih izvora imamo stručnjake koji mogu osmisliti i iznijeti projekte, od velikih i do manjih i pozvao na suradnju s investitorima i privredom. Dr.sc. Gordana Sekulić, JANAF, potvrdila je navode Dr. Babića da je plin jedan od izvora energije koji EU preporučuje u tranziciji prema čišćem i energetski efikasnijem sustavu 2020. i 2050., te da se JANAF uključuje u cjevovodne tokove EU Sjever-Jug i PanEuropski cjevovod. Mladen Antunović, predsjednik Uprave Plinacro-a potvrdio je kako je Plinacro u investicijskom zamahu.

 

Okrugli stolovi

Okrugli stol: „Strategija i praktični aspekti poslovanja u EU- EU REGULATIVA I LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA ENERGIJE U HRVATSKOJ“ i okrugli stol: „Strategija i praktični aspekti poslovanja u EU- INVESTICIJE U ENERGETICI U HRVATSKOJ“ spojeni su u jedan dinamičan okrugli stol. Povlačeći paralelu sa slovenskim iskustvom Zdeslav Matić,član Upravnog vijeća,Hrvatska energetska regulatorna agencija istaknuo je da smo spremni za liberalizaciju, iako smo to morali pripremiti u puno kraćem vremenu nego neke starije države članice. Kristina Čelić, načelnica sektora za energetiku, MINGO, najavila je set završnih zakona usklade s energetskim paketima EU, prema novele Zakona o energetici do Zakona o obnovljivim izvorima za koje se ukazala potreba, a koji su u pripremi i bit će doneseni do hrvatskog ulaska u EU.

Marko Ćosić, direktor Korlea, pojasnio je kako postoji razlika između veleprodajnog i maloprodajnog tržišta energije i kako se tek s liberalizacijom cijene energije za kućanstva isplati ulaziti i u taj segment tržišta, da je najslabiji dio sustava energetska mreža i da su tu potrebna ulaganja, a da se sezonalnost i razlika vršna i bazna snaga izgubile što zbog instaliranja klima po ljeti, što zbog instaliranja obnovljivih izvora koji rade danju a noću miruju. Tina Jakaša, direktorica HEP Opskrbe, ustvrdila je da su oni spremni za liberalizaciju usprkos konkurenciji koja uzima najzanimljivije klijente, a da HEP vrši uspješno osnovnu uslugu opskrbe čak i kad drugi opskrbljivači odu u stečaj.

Dr.sc. Anamarija Boromisa, IRMO, ustvrdila je kako joj energetska strategija Hrvatske nije jasna i kako Vlada proturječi u svojim politikama – izgradnja Plomina ide suprotno od EU strategije 2020, primjerice jer povećava CO2, a kod mnogih projekata poput Omble je upitna isplativost projekata i ekološka održivost. Prof.Dr.sc. Slavko Krajcar, FER, pridružio se komentarom da pri novim projektima se treba ravnati ponajprije graničnim troškom izgradnje, a ne nekim imaginarnim društvenim koristima i kako bi se HEPom i drugim ključnim subjektima u energetici drugačije upravljalo da su u privatnom vlasništvu. Goran Šaravanja, glavni ekonomist, INA-e, iznio je ostvarenja i planove INA-e u ulaganjima u bušotine nafte i plina u zemlji, rafinerije i maloprodajnu mrežu, kao i na području energetske učinkovitosti.

Nakon ručka spojeni su okrugli stol: „Strategija i praktični aspekti poslovanja u EU- OBNOVLJIVI IZVORI I ZELENA ENERGIJA, ENERGETSKA EFIKASNOST“ i okrugli stol „Strategija i praktični aspekti poslovanja u EU- NUKLEARNI I KLASIČNI IZVORI“ od 14.00-16.00. Tomislav Marjanović, croenergo portal, ustvrdio je kako usprkos smanjivanju poticaja projekti obnovljivih izvora od nekih 500 milijuna kuna idu svojim tokom, ponajprije solari i vjetar, a potom bioenergane. Prof.Dr.sc. Željko Tomšić, FER, ustvrdio je kako najviše potencijala ima u vjetru, a kod nuklearne je skeptičan da se možemo dogovoriti sa Slovencima  za novi blok Krškog koji bi morao biti snage 1.000 MW koji bi koštao između 3 i 4 milijarde dolara, te da bi nama bilo od koristi izgraditi jednu takvu kod Kutine, što je puno povoljnije za izgradnju, a rizici su jednaki.

Prof.Dr.sc. Igor Dekanić, Rudarsko-naftno-geološki fakultet, ustvrdio je kako se zbog kretanja cijene nafte ali i potražnje za energijom svakih dvadeset godina tvrdi kako nafte ima „samo još za 20 godina“ jer se poboljšavaju tehnike istraživanja. Na tvrdnju dr. Babića da je plin jedna od mogućnosti potpore tranzicije hrvatskog energetskog sustava prema zelenijem i učinkovitijem, Prof. Dekanić je ustvrdio kako je Hrvatska jedna od plinom bogatijih zemalja u Europi i kako se novim tehnologijama otvaraju mogućnosti istraživanja i eksploatiranja plina i nafte u srednjem i južnom Jadranu, što bi pomoglo energetskoj tranziciji Hrvatske.

 

 

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.