Medicina i farmacija

Održan simpozij Nasljeđivanje raka dojke

Skup je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Medicinskog fakulteta, Instituta Ruđer Bošković, Grada Zagreba i Ureda SZO u Hrvatskoj

Održan simpozij Nasljeđivanje raka dojke

U povodu Mjeseca borbe protiv raka dojke, Udruga „SVE za NJU!“ 2. listopada 2014. od 17 do 20 sati u velikoj dvorani Hrvatskog liječničkog zbora, Šubićeva 9 u Zagrebu, organizirala je simpozij “Nasljeđivanje raka dojke, genetičko testiranje, savjetovanje i profilaktička mastektomija”. Među prisutnima su bili mnogobrojni liječnici, ali i psiholozi, ljekarnici, medicinske sestre i veliki broj pacijentica i njihovih prijatelja.

Prema riječima predsjednice Udruge dr. Almenke Balenović, potreba za ovakvim skupom proizašla je iz mnogobrojnih pitanja s kojima se oboljele žene obraćaju u Centru za psihološku pomoć, no pokazalo se da je tema jednako zanimljiva i stručnjacima. Žene odlaze na genetičko testiranje bez adekvatnog savjetovanja što dovodi u pitanje koliku će one osobno imati korist od rezultata testa i tko će im pomoći da donesu odluku o daljnjim koracima svjesne svih tjelesnih, socijalnih i psiholoških reperkusija za sebe i obitelj.

Skup je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Medicinskog fakulteta, Instituta Ruđer Bošković, Grada Zagreba i Ureda SZO u Hrvatskoj. Znanstveno-stručni skup otvorila je voditeljica ureda SZO u Hrvatskoj prof. Antoinete Kaić Rak. Predavači su bili ugledni liječnici koji su se svaki iz svoje specijalnosti (onkologija, genetika, radiologija, kirurgija, psihijatrija i psihologija) fokusirali na temu prevencije raka dojke i jajnika kod žena s izrazito povišenim rizikom za rak. Nasljeđivanje raka, rizik za razvoj raka, savjetovanje, kriteriji za testiranje i na kraju – što kad je test pozitivan. Polaznici su dobili sliku suvremenih spoznaja, istraživanja i stanja u svijetu i Hrvatskoj.

Ciljevi simpozija bili su: pozicionirati genetičko testiranje kao dio prevencije razvoja raka dojke, definirati broj žena na godišnjoj razini koje trebaju genetičko testiranje i indikacije za testiranje, definirati izravnu korist od informacija dobivenih testiranjem, utvrditi trenutno stanje u zdravstvu Republike Hrvatske vezano za genetičko testiranje, procijeniti godišnji novčani izdatak za provedbu genetičkog testiranja te utvrditi potrebu za Specijaliziranim genetičkim savjetovalištem za rak dojke i jajnika. Također, namjera je bila definirati potrebu za formiranjem multidisciplinarnog tima koji može stvoriti osnove za razvoj genetičkog testiranja i informiranja o raku dojke u RH.

Izvanredna predavanja na simpoziju održali su: dr. sc. Sonja Levanat, Institut Ruđer Bošković, dr. sc. Tanja Badovinac Crnjević, KBC Zagreb, prof. dr. sc. Zdenko Stanec, dr. sc. Franjo Rudman, dr. sc. Renata Huzjan-Korunić, prof. dr. sc. Boris Brkljačić, prof. dr. sc. Dragica Kozarić-Kovačić, Marija Eterović, dr. med., KB Dubrava i prof. dr. sc. Ljiljana Šerman, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Održan simpozij Nasljeđivanje raka dojke


U formuliranju zaključaka sudjelovala je i dr. Željka Roje, KB Dubrava, a dr. Ilona Sušac iz Poliklinike Eljuga podrobno je opisala kako teče postupak testiranja od uzimanja uzorka krvi do uručivanja nalaza. Bilo je tu pitanja i liječnika i pacijenata, a zaključci su nedvojbeno proizašli kako iz predavanja, tako i iz diskusije. Genetičko savjetovanje danas je dio svakodnevne medicinske skrbi o ženama s povećanim rizikom za razvoj raka dojke. Dobivanjem točnih i pouzdanih informacija žene donose odluku o metodama praćenja i prevencije razvoja raka dojke uključujući i profilaktičku mastektomiju. I u Hrvatskoj je zamijećen „efekt Angeline Jolie“, povećan broj zahtjeva za obostranom mastektomijom, no za takav zahvat mora postojati indikacija, a strah od raka nije dovoljan. Savjetovanje se treba provoditi prije testiranja i uključuje medicinske informacije o mogućnosti testiranja, psihosocijalno savjetovanje i informacije o tome što treba poduzeti ako je test pozitivan ili negativan.

U Republici Hrvatskoj potrebno je osvijestiti javnost o godišnjem broju žena koje trebaju genetičko testiranje u skladu s ispravno postavljenim stručnim kriterijima. Moraju se definirati indikacije prema kojima je moguće prepoznavanje žena s povećanim rizikom razvoja raka dojke, a prema tim indikacijama potrebno je omogućiti genetičko testiranje po povoljnim uvjetima preko zdravstvene uputnice. Predlaže se organizacija Specijaliziranog genetičkog savjetovališta za rak dojke i rak jajnika, definiranjem stručnog multidisciplinarnog tima po uzoru na slične organizacije u drugim zemljama. Predloženo je imenovanje tima sastavljenog od stručnjaka različitih specijalnosti koji bi izradio smjernice za rad Specijaliziranog genetičkog savjetovališta te predložio njegovu organizaciju pri čemu se teži suradnji više organizacija, odnosno institucija. Prema informacijama sa Simpozija, Klinika za tumore, KBC „Sestre milosrdnice“ trebala bi biti prva klinika sa Specijaliziranim genetičkim savjetovalištem.

Ovo je tema o kojoj će biti još rasprava, ali ono što ohrabruje jest jedinstveno stajalište struke, pacijentica i civilnog društva, a sudeći po brojnim pokroviteljima za vjerovati je da će ovoj inicijativi podršku pružiti i institucije. U Hrvatskoj je na godišnjoj razini manje od 200 žena koje imaju indikacije na genetsko testiranje BRCA1 i BRCA2 i među njima je značajan broj onih koje mogu imati velike koristi od nalaza. Međutim, donošenje odluke o testiranju mora biti doneseno u procesu genetičkog savjetovanja za rak dojke i rak jajnika radi njihove povezanosti. Institut Ruđer Bošković ima opremu, tim i kapacitet da obavi sva testiranja na razini cijele godine. Dapače, testovi bi mogli biti jeftiniji kad bi se radili u većem broju. Zvuči nevjerojatno, ali niti jedna klinika nema ugovor s Institutom. Srećom, imaju ga privatne poliklinike. Nažalost, kako još ne postoji Specijalizirano savjetovalište upitno je na temelju čega pacijentice donose odluku o testiranju. One same ukazuju na manjkavosti sadašnje procedure i ogromne razlike u količini informacija koje dobiju u pojedinim poliklinikama.

 

 

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.