Putovanja

Na lijepom zelenom Dunavu

Dunav je moćna, duga i duboka rijeka, a Naturala.hr je imala prilike pratiti ga od Beograda pa sve do granice s Bugarskom

Na lijepom zelenom Dunavu

Dunav, druga po redu najduža, ali zato po dubini i plovnosti prva rijeka Europe, koja izvire u njemačkom Schwarzwaldu, a oplahuje granicu mnogih europskih država, bila je posebno darežljiva prema Srbiji. I dok se kroz Hrvatsku Dunav proteže na skromnijih 137 kilometara, srpsku obalu Dunav dodiruje duž čak 587 kilometara, čineći tako prirodnu granicu s Hrvatskom, Rumunjskom i Bugarskom, ali i jedinstveni plovni put koji spaja Središnju i Jugoistočnu Europu i koji je posljednjih godina postao prava turistička atrakcija.

Na lijepom zelenom Dunavu

Stoga smo odlučili malo bolje upoznati ovu moćnu rijeku i susreli smo se s njim na samom ušću Save u Dunav u Beogradu, potom provjerili stanje srpskih autocesta i cesta kroz Šumadiju prateći ga pomno s pristojne udaljenosti, ponovno mu se priključili uz rumunjsku granicu i na kraju ga ispratili tamo negdje kod granice s Bugarskom, mijenjajući neprestano teleoperatere i veseleći se svaki puta kada bi nas rumunjski ili bugarski teleoperater prebacio na povoljniju, europsku tarifu, od one koju smo imali u Beogradu (jer je 15 kuna po minuti za poziv kući ipak malo too much, složit ćete se).

Na lijepom zelenom Dunavu

Beogradski užurbani mišung

Svoju četverodnevnu avanturu započinjemo u Beogradu, danas gradu s 1,7 milijuna stanovnika, na čijim je ulicama živo od jutra do mraka i za koji kažu da je sinonim za zabavu svih sedam dana u tjednu. Smjestili smo se u luksuznom hotelu Metropol Palace, u samom centru i od tamo se otputili na razgledavanje i u noćni provod. Kada si u Beogradu, nisi sam, kažu mi prijatelji i dodaju da ako u Beograd navratiš u 12 popodne ili u dva u noći – slika je ista – rijeka ljudi koja prolazi ulicama, sjedi u restorančićima i – dobro se zabavlja. Nisam ga dugo, dugo posjetila i moram priznati da me grad iznenadio upravo svojom energijom koja neprestano poziva na dobru zabavu i guštanje u hrani, piću i glazbi. I to za sve moguće ukuse.

Na lijepom zelenom Dunavu

Na lijepom zelenom Dunavu

Beograd je, blago rečeno – mišung (mješavina ili njem. Mischung). Mišung različitih kultura, geografskih i arhitektonskih utjecaja i to od keltskog Singidunuma (naziv za Beograd u vrijeme Kelta), preko Rimljana, Bizantinaca i napokon Slavena koji su se tu naselili u 7. stoljeću pa sve do Turaka i Austrijanaca. Beč, Budimpešta, Pariz, Moskva – svi su oni imali svoj udio u stvaranju Beograda, bilo preko političkog, bilo preko kulturnog utjecaja, i danas ćete na beogradskim ulicama pronaći tursku česmu u okruženju palače iz vremena Austro-Ugarske u čijoj se neposrednoj blizini nalazi zgrada koju je projektirao neki pariški arhitekt, jedna koju je radio Mađar, ali i jedna na čijoj su izgradnji radili ruski arhitekti za vrijeme socijalizma. I čudom - uz njih se nalazi i pravoslavna crkva.

Na lijepom zelenom Dunavu

Na lijepom zelenom Dunavu

Kažem vam, mišung, ali danas je to jedan skladan mišung koji sasvim dobro funkcionira i privlačan je turistima od kojih mnogi dolaze rijekom do Beograda, pri čemu prednjače Nijemci koji stižu svojim luksuznim riječnim katamaranima opremljenima kao hoteli s pet zvjezdica.

Grad koji živi na rijekama i uz rijeke

Ono što me na prvu osvojilo su rijeka Sava i Beogradski brežuljci zbog kojih njegova vizura, ako upotrijebimo maštu, ima čak i djelić losangeleskog šarma. Do centra Beograda vas preko Save i Dunava vodi čak 10 mostova, a da je to grad koji doista živi na vodi dokazuje i podatak kako se na obali Save gradi i jedan veliki, luksuzni kompleks – Beograd na vodi. Njegovu izgradnju financiraju Arapski Emirati, a prijatelji mi otkrivaju kako Beograđani nisu baš uvjereni u konačnu realizaciju ovog projekta jer smatraju da se radi o još jednoj političkoj smicalici aktualne vlasti. (Hm, zvuči li ovo nekako poznato?).

Na lijepom zelenom Dunavu

Beograd na vodi ćete moći posjetiti tek 2019. godine, ali zato vam današnji „stari“ Beograd nudi brojne zanimljivosti, od kojih ću istaknuti samo neke. Kada ste u Beogradu, ne preskačite poznatu Knez Mihajlovu ulicu i Kalemegdan – beogradsku tvrđavu s koje morate vidjeti Ušće Save u Dunav. Posjetite i Skadarliju gdje vas čeka odlična klopa i ciganska muzika „na uvce“ sve do ranih jutarnjih sati.

A ako vas već neće zabaviti dobra klopa i ciganska glazba, sigurno će vas zabaviti djevojke koje, sređene tip-top, prolaze ulicom u cipelama s potpeticama od 14 cm. Naime, cijela je ulica popločana kaldrmom pa je nezgodno hodati i s manjom petom, a kamoli s tako visokom. Ali, mlade Beograđanke se ne daju i tako hrabro kroče Skadarlijom posrćući, a na veselje svih onih koji ih iz restorančića promatraju. Osim u poznata „Tri šešira“ na Skadarliji, odlično smo jeli i u Manufakturi – novootvorenom restoranu na čijim se zidovima nalaze police s namirnicama koje kuhari koriste i gdje ćete na podu pronaći piljevinu. „Count the memories, not the calories“, glavni je moto ovog restorana.

Na lijepom zelenom Dunavu

A kada ste već u centru, skoknite do hrama svetog Save koji je u izgradnji ili do pravoslavne crkve Sv. Marka o kojoj je nekad pjevao Čorba. Must see u Beogradu je, kaže mi Ljiljana Čerović iz Turističke organizacije Srbije, i Muzej Nikole Tesle, koji je, ujedno, i najposjećeniji beogradski muzej. Posjetili smo ga i mi i, budući da se radi o edukativno-interaktivnom muzeju, imali priliku isprobati kako to izgleda biti Jedi na samo nekoliko sekundi.

Također, siđite do rijeke Save neposredno ispod Kalemegdana – tamo vas čekaju restorančići koji su me oduševili ponudom, ali i zanimljivim dizajnerskim rješenjima interijera. Željni provoda mogu se otputiti i na beogradske splavove za koje kažu da su simbol beogradske zabave i na njima ćete moći „đuskati“, uglavnom uz narodnjake, ali i uz drugu vrstu glazbe. To nismo provjeravali.

Na lijepom zelenom Dunavu

I na kraju, ne zaboravite na Zemun koji je samo desetak minuta vožnje udaljen od Beograda i gdje ćete pronaći preslatke, intimne restorančiće uz Dunav. Mi smo bili u Reci, jednom od najpopularnijih zemunskih restorana koja nudi odličnu hranu, a ponuda riječne ribe im je fantastična. Pečeni smuđ i dimljena, a potom pečena pastrva, bili su stvarno izvrsni. I ako već uspijete dobiti rezervaciju za Reku, za koju kažu da se čeka oko mjesec dana, obucite cipele s niskom petom jer se ovdje, uz odličan bend koji praši urbanu glazbu, pleše do zore. Kažu mi, i na stolovima – petkom, subotom i nedjeljom. Mi smo, srećom, ovdje ipak bili u četvrtak.

Brodom od Donjeg Milanovca do Kladova


Jedna duboka, smaragdno-zelena nijansa Dunava koja je takva zahvaljujući i dubini Dunava, ali i šumama koje rastu oko Đerdapske klisure u kontrastu s plavim, bistrim nebom – nešto je što sam zauvijek ponijela sa sobom nakon plovidbe Dunavom od Donjeg Milanovca do Kladova. S lijeve strane Rumunjska, s desne strane Srbija i prekrasan bijeli brodić Aquastar Maxim koji te vozi Dunavom tri i pol sata, dok ti sjediš zavaljen u ležaljku na palubi i promatraš okoliš. „That's life“, prošlo mi je više puta glavom u ta tri i pol sata. Putem smo vidjeli, na srpskoj strani, znamenitu Trajanovu ploču - natpis koji je dao uklesati rimski car Trajan u Donjoj klisuri u Đerdapu kao spomenik završetka gradnje ceste kroz Đerdapsku klisuru.

Na lijepom zelenom Dunavu

Na lijepom zelenom Dunavu

Na rumunjskoj pak strani, ako prolazite ovim putem, vidjet ćete skulpturu glave kralja Decebala, visoku čak 40 metara koja predstavlja najveću klesanu europsku skulpturu. I iako vam se Rumunjska na tom dijelu toka Dunava čini blizu kao nikada prije, ako sjednete na jedan ovakav brod, Rumunjsku ćete na trenutak zaista moći i dotaknuti. Naime, prelazak hidroelektrane Đerdap, koji je sam po sebi svojevrsna avantura, traje gotovo sat i pol i u jednom se trenutku brod toliko približi zidovima brane da ćete moći dotaknuti Rumunjsku.

Na lijepom zelenom Dunavu

Cijela je avantura putovanja Dunavom bila upotpunjena odličnom glazbom uz koju smo i dodatno uživali. Smjenjivali su se Chris Rea, Elton John i glazba osamdesetih - kada smo priupitali kapetana zašto baš takav izbor glazbe, odgovorio je da uvijek prije no što isplovi dobro promotri putnike i na temelju toga odluči o izboru glazbe. I da gotovo nikada ne pogriješi. A nije niti ovaj put.

U Kladovo smo stigli u najromantičnijem mogućem trenutku kada je, zalaskom sunca, boja Dunava prešla iz smaragdno-zelene u zlaćanu nijansu. Pogled na mirni Dunav koji se priprema za san nije mogao pokvariti niti pogled na obližnje rumunjsko brodogradilište, iako sam na trenutak, onako, tipično ženski, pomislila: „Pa kud baš tu brodogradilište i kranovi, prelijepo je, mogli su ga ipak malo dalje pomaknuti.“

Na lijepom zelenom Dunavu

Na lijepom zelenom Dunavu

I ako me, na kraju ove naše avanture, pitate za koga bi bilo jedno ovakvo putovanje – odgovorila bih da je kao stvoreno za sve one koji žele doživjeti nešto pomalo neuobičajeno, ali ne nauštrb komocije, kao i za one koji uživaju u netaknutoj prirodi, ali cijene i povijest i kulturu. Na kraju, i za gurmane jer je ovo putovanje ostalo zapamćeno i po fenomenalnim jelima, mesnim i onima od riječne ribe, kao i po dvije kile viška. No, o tome ćemo misliti nekom drugom prilikom.

Što još vidjeti u blizini Dunava? Naturala.hr preporučuje...

Srebrno jezero – odmor i aktivni turizam

Samo stotinjak kilometara od Beograda, a dva kilometra udaljeno od Velikog Gradišta, tamo gdje Dunav stvara meandar, nalazi se Srebrno jezero koje je nastalo pregrađivanjem dunavskog rukavca zbog obrane od podzemnih voda. Ovo 14 kilometara dugačko, najveće je srpsko kontinentalno jezero koje nudi aktivan odmor, a poznato je i po kongresnom turizmu.

Na lijepom zelenom Dunavu

Do Srebrnog jezera od Beograda imate nekih sat i trideset minuta vožnje koja je prošla za trenutak jer smo imali genijalnog vodiča. Milan Prosen je povjesničar umjetnosti – vodič – operni pjevač pa je cijelo putovanje bilo upotpunjeno i pjevanjem starogradskih i pjesama po želji u čemu se Milan pokazao kao pravi majstor. Pa, ako zaista želite jednog svestranog vodiča kada putujete Srbijom, preporučujem da se javite Milanu.

Golubac – srednjovjekovna tvrđava

Jedna od najljepših srpskih tvrđava čeka vas na samom ulazu u Đerdapsku klisuru. Golubački Grad ili Golubac je velika srednjovjekovna tvrđava koja se prvi put spominje 1335. godine i za koju se ne zna tko ju je izgradio. No, zna se tko je osigurao sredstva za njenu obnovu, a radi se o iskorištavanju sredstava EU u iznosu od 6,6 milijuna eura za premještanje ceste koja ide direktno ispod tvrđave, ali i za obnovu same tvrđave. Budući da je Golubac jedno veliko gradilište, nismo se ovdje predugo zadržavali iz opreza da nas ne zakači neki kamion, ali smo ipak imali prilike, iz ovog mjesta, dobro promotriti kako izgleda Dunav na mjestu gdje je najširi, gotovo 6 kilometara.

Na lijepom zelenom Dunavu

Lepenski Vir – pretpovijesno arheološko nalazište

Lepenski Vir je mezolitsko i neolitsko najznačajnije nalazište na desnoj obali Dunava, u Đerdapskoj klisuri, sjedište jedne od najznačajnijih pretpovijesnih kultura koja datira 6000 godina prije naše ere. Nalazište je otkriveno 1965. godine, a arheolozi smatraju kako su stanovnici Lepenskog Vira bili prvi urbanisti na ovim područjima koji su radili kuće trapezoidnog oblika, prekrivene drvetom, lišćem i kožom divljih životinja. U kućama se nalazilo ognjište, žrtvenik i kamene skulpture koje su predstavljale njihova božanstva i koje su postale i prepoznatljiv znak Lepenskog Vira.

Rajačke Pimnice – vinarije pod UNESCO zaštitom

U blizini Negotina, nalaze se Rajačke Pimnice, arhitektonski kompleks od 300-njak vinarija koje svjedoče očuvanju tradicije vinarstva u ovim krajevima. Rajačani su alergični kada im se „pimnice“ preimenuju u „pivnice“ jer im naziv dolazi od „piti“, a ne od pive. Rajačke Pimnice se nalaze pod UNESCO zaštitom, a njihovi su vinski podrumi ukopani u zemlju kako temperatura za čuvanje vina tijekom godine ne bi previše oscilirala. Ako se nađete u ovom kraju, obavezno kušajte autohtonu vrstu vina crnu tamjaniku i pronađite vinariju Raj u kojoj britanski par O'Conor proizvodi, otkrivaju nam mještani Rajca, najbolju tamjaniku.

Na lijepom zelenom Dunavu

Felix Romuliana – kompleks carskih palača

Car Galerije, usvojeni sin cara Dioklecijana, dao je izgraditi velebnu palaču, a danas jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta jugoistočne Europe, u spomen svojoj majci Romuli. Felix Romuliana, kompleks carskih palača, koju Galerije nažalost nikada nije vidio jer je umro dvije godine prije njena završetka, nalazi se u blizini Zaječara, a arheološka iskapanja se tamo provode od 1953. Od 2007. godine Felix Romuliana je i pod zaštitom UNESCO-a te je upisana i kao mjesto svjetske baštine u Europi. Kroz Felix Romulianu nas je proveo Bora Dimitrijević, direktor Narodnog muzeja Zaječar koji zrači jednom nevjerojatnom energijom i strašću i koji nam je i egzaktnim primjerom pokazao kako izgleda srpska gostoljubivost. Naime, osim što nas je dočekao s krafnama i rakijom od divlje kruške, dočekao nas i s pjesmom Vice Vukova „Vužgi ga Blaž“ – bila je to gesta koja nas je sve dobrano raznježila.

Na lijepom zelenom Dunavu

Viminacium – rimski grad i logor

Viminacijum je jedan od najznačajnijih rimskih gradova i vojnih logora, od 1. do 6. vijeka te mjesto s kojeg je rimska vojska kretala u svoje mnogobrojne ratne pohode. Oko grada je pronađeno 14.000 grobova što predstavlja dokaz o veličini ovoga grada, ali i o bogatstvu stanovnika Viminaciuma budući da je veliki broj grobova ukrašen freskama koje predstavljaju vrhunac kasnoantičke umjetnosti. Unutar i u blizini samog grada otkriveni su i terme, palače, amfiteatar i tragovi akvedukata i kanalizacije.

Zasavica – rezervat prirode

Specijalni rezervat prirode, Zasavica, nalazi se samo 12 kilometara jugozapadno od Sremske Mitrovice, a poznata je po velikom broju biljnih i životinjskih vrsta, a obiluje i velikim brojem ugroženih biljnih vrsta. Do danas je u Zasavici zabilježeno 600 biljnih vrsta, 25 vrsta riba i 65 vrsta sisavaca. Zasavica je danas specijalni rezervat prirode, ali i omiljeno mjesto za provesti vikend s obitelji jer obiluje zanimljivim sadržajima i aktivnostima, kako za odrasle, tako i za mališane. Ako je ikako moguće, posjetite Zasavicu preko tjedna jer je tamo vikendom poprilična gužva, a ako jedete meso – preporučila bih vam da kušate njihov gulaš.

Na lijepom zelenom Dunavu
 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.