Njega i zdravlje djeteta

Montessori pedagogija potiče samorazvoj i samostalnost

U Zagrebu održan drugi međunarodni kongers Montessori pedagogije

Montessori pedagogija potiče samorazvoj i samostalnost

Pod motom „Pomozi mi da to učinim sam“ u organizaciji dječjeg vrtića Srčeko i ravnateljice Sandre Pokos, održan je u svibnju drugi međunarodni kongres iz područja Montessori pedagogije. Cilj kongresa je da se doprinese stručnom usavršavanju odgojitelja u dječjim vrtićima i učitelja u ustanovama za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju po Montessori metodama, a održan je pod pokroviteljstvom predsjednika države Ive Josipovića, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, grada Zagreba i u suradnji s Montessori ustanovama.

  
Montessori sustav odgoja i naobrazbe svjetski je priznata pedagoška koncepcija duge tradicije. Iznimno je uspješan u poticanju kreativnosti i inovativnosti djece i odgajatelja. Danas je ovaj alternativni program sveprisutan na svim kontinentima; taj integralni pristup i bogati didaktički materijal privlači sve više djece i roditelja.
 
Montessori pedagogija poznata je kao obrazovna metoda koja se temelji na učenju kroz igru i uvažava osobnost djeteta, a utemeljila ju je Maria Montessori davne 1907. godine. U središtu njene pedagogije nalazi se dijete, a glavna pedagoška načela su promatranje djeteta, individualan pristup svakom djetetu, potičući njihov interes za različita područja, sa zadržavanjem učenja kao prirodnog procesa, na čemu se i temelji osnovna razlika između klasičnog i Montessori odgoja. To je metoda koja uvažava dječju individualnost, samoinicijativu, jedinstvenu dječju sposobnost samorazvoja i usavršavanja vlastitih sposobnosti te razvoja potencijala.
 
Montessori pristup zasniva se na filozofiji razvoja djeteta prema kojoj pojedinac stječe operativna znanja u područjima života u kojima će sudjelovati kao odrasla osoba. On uvažava djetetovu potrebu za slobodom unutar granica, obuhvaća brižljivo pripremljenu okolinu i aktivnosti koje razvijaju sve dječje sposobnosti i posebne kompetencije kao inovativnost, kreativnost, stalno istraživanje i stjecanje novih znanja, prilagođavanje promjenama. Potrebe djeteta mjenjaju se sukladno promjenama u društvu, a odrasli moraju biti toga svjesni i omogućiti djetetu da se tim promjenama nosi.
 
 
Montessori pedagogija potiče samorazvoj i samostalnost
 
 
„Postoji niz alternativnih pedagogija koje se zapravo promoviraju u svijetu i Hrvatskoj, a koje također promatraju ono što je bitno u djetetovom razvoju, ali nude različita rješenja. Montessori, za razliku od tradicionalnih pristupa, gleda dijete cjelovito te dozvoljava da dijete razvija svoju osobnost i u tome je najveća razlika u odgoju. Dijete se potiče na samorazvoj i na samostalnost. Odgojitelj nije onaj koji vodi, organizira ili određuje, već prati potrebe djeteta. Mi se ne igramo kuhanja, vožnje autića i slično, nego radimo prave stvari. Ako djeca žele mogu pripremiti čajanku i pozvati prijatelje na druženje, što "Montessori djeca" zapravo i rade. Uz druženje sadimo i cvijeće, uzgajamo različito povrće. Ono što je najbitnije, Montessori odgoj uči pravome životu.“
Sandra Pokos - organizatorica kongresa te ravnateljica vrtića Srčeko u Zagrebu koji već 15 godina koristi Montessori pedagogiju
 
 
U posljednjih 20 godina Montessori pedagogija jedan je od izbora koji roditelj može donijeti u odgoju svoga djeteta. U Hrvatskoj postoje vrtići te osnovne škole koje na taj način odgajaju oko 1100 djece, a neki od njih danas i sami uočavaju razlike među svojim vršnjacima
 
Montessori je put na kojem djeca potpuno koriste svoj potencijal i razvijaju ga. Tako se jaki usavršavaju, slabi jačaju, poštuju međusobne razlike bez obzira na njihovo porijeklo (rasu, dob, vjeru..). Iz toga proizlazi integracija djece s posebnim obrazovnim potrebama u redovne Montessori programe (teškoće u razvoju, darovitost, ostale posebne potrebe...). Dijete spontano usvaja bitne odrednice demokracije otkrivanjem da poštovanje drugih osoba i njihovih prava znači osiguravanje poštovanja i tih istih prava za samoga sebe.
Montessori skupine su heterogene po dobi. Mlađa djeca rado uče od starije djece, a starija utvrđuju znanje, usavršavaju vještine i povećavaju kompetenciju pomažući mlađima. Svako dijete uspostavlja vlastiti ritam rada otkrivajući nove sadržaje ili utvrđujući i proširujući ono što već poznaje uz važan unutrašnji osjećaj uspjeha i zadovoljstva. Kad djeca razviju osjećaj ponosa zbog vlastitog rada, uočava se sve veće samopouzdanje, osjećaj povjerenja, dobrohotnosti i radosti. Rađa se „novo dijete“ s dobrom slikom o sebi.
 
 
„ Nas su u Montessoriju učili zajedništvu, učili su nas da prihvatimo nedostatke i različitosti!“ 
Dora Pokos - danas gimnazijalka, jedna od "Montessori djece"
 
 
Kongres je zatvoren simboličnim otvorenjem labirinta „Wisdom of the hearth“ koji se nalazi Dječjem vrtiću Srčeko, kao oznakom cjelovitosti i mudrosti, poput pristupa Marije Montessori.
 
 
 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.