Mag. pharm. Ines Buhač i mag. pharm. Tajana Buhač

Menopauza i ljekovito bilje – ruku pod ruku

Pišu: Mag. pharm. Ines Buhač i mag. pharm. Tajana Buhač. Soja, crvena djetelina i hmelj neke su od biljaka koje svojim djelovanjem mogu ublažiti simptome menopauze

Menopauza i ljekovito bilje – ruku pod ruku
Žene ulaskom u srednju dob ulaze u “pauzu”, razdoblje u životu žene u kojem nema menstrualnog ciklusa. Kako se “pauza “ pojavljuje sve ranije, već u kasnim četrdesetim godinama, žene provedu pola svog života u toj pauzi. To je normalno i prirodno stanje i nikako nije bolest koju treba liječiti, a tegobe koje se mogu u početku pojaviti moguće je ukloniti pomoću ljekovitih biljaka.
 
 
 “Pauzu” možemo podijeliti u dva razdoblja: perimenopauzu i menopauzu. U perimenopauzi dolazi do smanjenja jajnika, hipofiza počinje lučiti FSH hormon, te dolazi do pojave krvarenja između menstrualnih ciklusa. Da bismo govorili o ženi u menopauzi, od njezina posljednjeg krvarenja mora proći minimalno 12 mjeseci ili mora doći do pada koncentracije estradiola ispod 20 pg/mL. 
 
Do danas je definiran veliki broj simptoma menopauze. U osnovi se svi oni mogu podijeliti u 3 osnovne grupe prema tzv. “menopause rating scale”:
1. PSIHOLOŠKI SIMPTOMI – depresija, razdražljivost, izmorenost, anksioznost
2. SOMATO-VEGETATIVNI SIMPTOMI – znojenje (“vrućina”), srčane tegobe, poremetnje sna, mišićno-zglobne tegobe
3. UROGENITALNI SIMPTOMI – seksualne tegobe, suhoća vagine, mokraćne tegobe
 
Statistički podaci pokazuju da oko 25 milijuna žena godišnje prolazi kroz menopauzu, te da ih više od 80% ima izražene simptome. Predviđa se da će do 2030. godine 1,2 bilijuna žena biti u menopauzi, s 47 milijuna novih godišnje. U nefarmakološke metode prevencije spadaju redovna vježba, smanjenje dnevnog unosa kofeina, šećera, soli, prestanak pušenja, povećanje unosa Ca i vitamina D (putem hrane ili dodataka prehrani), redovan i dostatan san, uravnoteženje prehrane sa smanjenim udjelom masnoća.
 
Simptomi menopauze se mogu otkloniti primjenom hormonske nadomjesne terapije te primjenom fitoestrogena. Fitoestrogeni imaju sposobnost vezivanja na estrogenske receptore (α i β), s većim afinitetom za β receptore. Veliki je broj ljekovitih biljnih vrsta koje sadrže fitoestrogene.
 
 
Menopauza i ljekovito bilje – ruku pod ruku
Minimalna dnevna doza je 100 mg izoflavona dnevno
 
 
Glycine max  (L.) Merr – SOJA
 
Glavne fitoestrogenske djelatne tvari soje su njezini izoflavoni (genistein i daizdein). Provedena klinička ispitivanja, koja su uspoređivala djelotvornost sojinih izoflavona i hormonske nadomjesne terapije, odnosno placeba, pokazala su jednake pozitivne rezultate. Sojini izoflavoni su se pokazali najboljima kod žena u postmenopauzi. Dolazi do većeg poboljšanja stanja terapijom s izoliranim izoflavonima. Minimalna dnevna doza je 100 mg dnevno.  Ispitivanja su dokazala pozitivan učinak na kralježnicu i kosti (izoflavoni stimuliraju formiranje kostiju i smanjenje koštane resorpcije. Njihovom primjenom dolazi do poboljšanja kognitivnih sposobnosti. Također imaju i pozitivan učinak na srčano-krvožilne markere (lipidi, tlak, indeks tjelesne mase). 
 

Cimicifuga racemosa (L.) Nutt.
 
Cimicifuga ne sadrži definirane fitoestrogenske djelatne tvari. Farmakološki djeluje kao selektivni modulator estrogenskih receptora (SERM). Ima centralno djelovanje, kod kojega više djelatnih tvari djeluje sinergistički. Djeluje na mozak, hipotalamus, kosti i vaginu. Ima dokazani pozitivan učinak na simptome i metabolizam kostiju. Povisuje marker formiranja kostiju (alkalna fosfataza). Smanjuje napade “vrućine”, inhibira rast stanica karcinoma dojke te snižava koncentraciju triglicerida. Istraživanja su pokazala da je optimalna dnevna doza 40 mg. Cimicifuga se preporučuje za primjenu i u perimenopauzi i u postmenopauzi. 
 

Trifolium pratense  L. – crvena djetelina 
 
Glavne fitoestrogenske djelatne tvari crvene djeteline su formononentin, biochanin A te u nižim koncentracijama daizdein i genistein. 
Ispitivanja su pokazala da crvena djetelina sadrži 10 puta više ukupnih izoflavona od soje. Crvena djetelina ima veći afinitet za β ER, a minimalna dnevna doza bi trebala iznositi između 50-80 mg. Dokazan je pozitivan učinak na anksioznost i depresiju, zaštitu srčano-krvožilnog sustava i prevenciju nastanka osteoporoze. Osim toga djetelina snižava serumske koncentracije triglicerida, LDL i HDL kolesterola. Ima pozitivan učinak na vazodilataciju i inzulinsku rezistenciju. 
 
 
Menopauza i ljekovito bilje – ruku pod ruku
 
 
Humulus lupulus  L. – hmelj
 
Istraživanja koja su se provodila zadnjih desetak godina su dokazala izuzetno fitoestrogensko djelovanje hmelja. Hmelj sadrži prenilflavonoide 8 prenilnaringenin i (iso)xanthohumol, koji imaju pozitivan učinak na žene u menopauzi. Za prenilflavonoide hmelja je dokazano estrogensko djelovanje, uz, do danas ipak, nedovoljni broj provedenih kliničkih ispitivanja. Hmelj djeluje i na α i na β estrogenske receptore. Istraživanja su dokazala da posjeduje 100 puta jače djelovanje od genisteina soje. Hmelj ima i vrlo specifično djelovanje na pojedina tkiva. Ispitivanja su pokazala da ima vrlo pozitivne učinke na sve simptome menopauze (smanjenje “vrućina”, znojenje, nesanica, palpitacije, razdražljivost, diferencijacija osteoblasta). Usporedna ispitivanja s djetelinom su pokazala slične učinke. Međutim, ispitivanja su provedena s izoliranim djelatnim tvarima, a ne sa ekstraktima hmelja. Stoga je za očekivati da će daljnja istraživanja dodatno ispitivati djelotvornost hmelja u menopauzi i definiranje optimalne dnevne doze njegovog ekstrakta.
 
 
Linum usitatissimum L. – lan
 
Lan ima fitoestrogensko djelovanje zbog sastava bogatog lignanima. U lanu u najvećim koncentracijama nalazimo secoisolariciresinol i matairesinol. Primjena od 40 gr dnevno sjemenki lana dovodi do povećanja plasma koncentracije DHA i ukupnih omega 3 kiselina. Provedena su usporedna ispitivanja primjene lana i hormonske nadomjesne terapije, gdje se lan pokazao jednako učinkovitim kod smanjenja svih simptoma manopauze, sa posebnim naglaskom na koncentracije triglicerida. Pokazalo se da lan ima i protektivni učinak kod karcinoma dojke i kod karcinoma endometrija. Uz to, lan ima i protuupalni učinak. 
 

Salvia officinalis  L. – kadulja
 
Od davnina je poznato da kadulja ima estrogensko djelovanje. Međutim, do danas provedena ispitivanja nisu definirala djelatnu tvar/tvari zbog kojih kadulja ima takvu djelotvornost. Provedeno je jedno kliničko ispitivanje koje je obuhvaćalo pripravak ekstrakta lista. Dobiveni su pozitivni rezultati u otklanjanju svih tri skupina simptoma (psihički, somato-vegetativni, urogenitalni). 
 
 
 
Ines Buhač mag. pharm. i Tajana Buhač mag.pharm., univ.mag.pharm. voditeljice su Centara VIS NATURAE - savjetovališta iz fitoterapije i homeopatije.
  
Tel: 01/2420-485
Fax: 01/2420-485
 
 
 
 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.