Silvija Kolar-Fodor

Sakaćenje parkova - pa kome smeta drveće?

Piše: Silvija Kolar-Fodor. Čakovec pomalo ostaje bez prekrasnih starih drvoreda

Sakaćenje parkova - pa kome smeta drveće?

Već me duže vrijeme žalosti postupanje prema drveću u gradu Čakovcu. A grad Čakovec je, gledano iz zraka, grad prepun zelenila… ili nažalost kako stvari stoje, uskoro će biti bivši  grad prepun zelenila. Naime, svjedokinja sam sve češćem rušenju i sakaćenju drveća. 

Prekrasni stari drvoredi koji su krasili ulice Čakovca svakom se mogućom prilikom ruše. Tako se prilikom adaptacije asfalta obavezno poruši i svo drveće koje se tamo nalazi, nitko od nadležnih ne pokušava zaštititi staro drveće. Bilo je pokušaja od strana građanskih inicijativa, ali neuspješnih, nitko nema sluha za to…

Pred nekoliko godina i drvored lipa postao je nekome problem, pa su u ulici prema groblju srušili sve lipe i zamijenili ih novima, majušnima… i 2 godine poslije još se uvijek poneko novoposađeno posuši pa ih treba iznova saditi. I tako, ulica po ulicu… rekli bi jedni da je to nužnost, jer su drveća stara i bolesna, ali ispalo je dok su rušili da to ipak nisu baš i bila bolesna drveća, iti trula, nego da su to samo izgovori da se to napravi. A kako čitam po internetu, događa se u svim gradovima u Hrvatskoj – rušenje i sakaćenje drveća.

A sakaćenje, i to je doista posebna priča – stabla se toliko obrežu da gotovo ostanu smo stabla. To toliko zna oslabiti sama stabla da mnoga nakon takvog zahvata počnu odumirati. Službeni izgovori – štite se stabla od mogućih zaraza gljivicama. Neslužbena informacija – tako se odjednom sve masovno obreže da su bez brige barem 5 godine, tako je jednostavnije i najbitnije: manji su troškovi, a nije ih briga što je to nestručno i šteti stablima.

 

 Sakaćenje parkova - pa kome smeta drveće?

 

Drveće u gradovima ima jako bitnu funkciju, a stabla u gradovima više vrijede ako duže žive.

Međutim, izgleda da je to zadnja stavka kod onih koji su u nadležnosti za drveće u gradu.

A i ljudi…pitam se što se to doista događa s ljudima… Smeta im lišće dok pada, pa smeta im sjeme drveća, i nedaj bože da se netko popikne na korijen drveta, odmah traže od gradskih vlasti da to uklone, jer je to po njima velika prijetnja !!?? 

Upravo jedan takav članak u lokalnim novinama potaknuo me je na razmišljanje o tome i pisanju ovog članka. Eto, jedan jedini preostali malo veći drvored u ulici ZAVNOH-a u Čakovcu postao je smetnja. Kako vele, ističe mu rok trajanja ?? Mislim, vidjela sam puno starije drveće od ovih, po meni je to mladi drvored, i otkad drvoredi imaju rok trajanja?? Neka stabla vele su se previše razrasla pa su i nad dvorištima stanara, pa se sad oni žale da su prevelika. Ne daj bože da 20 cm previše narastu, moglo bi to pokrenuti apokalipsu.  A opet, tu nema sad govora o onom rezanju ako su previše izrasla, tu ih treba srušiti??? Zar doista, različita pravila za različite djelove grada?

 

Sakaćenje parkova - pa kome smeta drveće?

 

Jedni se spotiču na poneko korijenje koje je eto bilo toliko drsko i naraslo i ispod pločnika pa i to prijavljuju gradskim vlastima i traže uklanjanje drveća…zar je doista čupanje drveća jedino rješenje, u 21 stoljeću?

Zatim su tu pritužbe radi alergenosti…a mislim, pa ne raste ljudima ambrozija ispod prozora pa im svejedno smeta zahvaljujući vjetru koji prenosi pelud, ništa se neće rješiti ako se posječe drvo – jedino će ostati više smoga i zagađenja građanima za udisati. I ja sam alergična, pogotovo na proljeće dok trave procvatu, da li da tražim uništenje svih vrsti trava?? Kaj god.  

Umjesto rušenja drveća ljudi bi se više trebali posvetiti činjenici da je upravo veći broj alergičara u urbanim sredinama, i razmisliti kako ojačati imunološki sustav, jer doista, alergena će uvijek biti oko nas, osim ako doista nećemo biti toliko ludi i pokušati porušiti i uništiti sve što ima alergeni pelud. Pitajte malo bake i djedove koliko je u vrijeme njihovog djetinjstva ljudi patilo od alergija. Samo ljudska glupost uklanja drveće, a ne razmišlja o razlogu koji je doveo do pojave alergija i kako poboljšati ljudsko zdravlje da bi se to smanjilo.

I tako, za ovu krasnu ulicu s 190 stabala koja po meni nisu niti velika niti stara niti bolesna, grad Čakovec je planirao kompletno rušenje i zamjenu novijima – valjda «društveno prihvatljivijim» stablima, koje budu rasle točno kao treba i niti cm više pa se neće morati trošiti novac na njihovo održavanje, držalo bude korijenje u zemlji i nebude niti pomislilo biti izvorom alergena. I to rušenje košta 960 tisuća kuna, dakle skoro miljun kuna. Aleluja na krizi pa trenutno nema tog novca u gradskoj blagajni za to, pa će se samo srušiti kritična stabla i zamijeniti novima.

 

Sakaćenje parkova - pa kome smeta drveće?

 

Kako smo postali ovo, ljudi kojima smeta drveće? Ljudi koji ne daj bože da se popiknu na korijen drveta, koji strahuju da će im grana s nekog drveta uništiti njihov ljubljeni auto pa traže rušenje drveća da se to slučajno ne bi dogodilo. Ljudi koji su u urbanim sredinama uništili sva staništa pticama, i onda sirotim vranama, pticama koje se gnijezde samo na visokom drveću ostaju tek poneka drveća u gradskom parku, ali i tu su «smetnja», pa ih vatrogasci tjeraju šmrkovima za vodu u vrijeme gniježđenja??? Kad su to ljudi zaboravili da su i oni dio prirode a ne njeni vlasnici i da bi trebali poštovati i druge živote osim naših, te probati naći načina za suživot? 

Imala sam ove godine posjetu jednog starijeg para iz Francuske koji je proputovao dosta Europe i SAD, pa sam ih pitala u čemu najviše vide razliku Hrvatske s ostatkom Europe. Njihov je odgovor bio da je Hrvatska moderna i razvijena zemlja kao i ostatak Europe, a jedinu su razliku primjetili u pomanjkanju drveća u usporedbi s ostalim državama. Nemamo drveće uz ceste kao što ostale države imaju, a u urbanim dijelovima Europe se čuvaju stara stabla, ljudi ih cijene i čuvaju, čak su često i mjesta okupljanja, gdje se ljudi druže i odmaraju. Doista nešto za razmisliti, zar ne?

 

Za kraj, u tom duhu, predlažem da pogledate jedan inspirativan crtić:

Čovjek koji je sadio drveće 

 


 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.