Medicina i farmacija

Klamidija - kondom nije najsigurnija zaštita

Piše: dr. med. spec. transf. med. Anka Dorić. Klamidija je najraširenija bakterijska spolno prenosiva bolest od koje podjednako obolijevaju muškarci i žene. Unatoč tome 70% od nje oboljelih žena i 50% muškaraca nema nikakvih vidljivih znakova i simptoma

Klamidija - kondom nije najsigurnija zaštita

Posljednjih godina u svijetu je zabilježen zabrinjavajući porast klamidijskih i gonoreičnih spolnih infekcija i to ne samo u populaciji mladih ljudi i adolescenata, već i spolno aktivnih žena i muškaraca zrelije dobi. Budući da ove 'tihe' infekcije pripadaju među najčešće razloge nastanka neplodnosti u žena i muškaraca, više je nego očita veličina javnozdravstvenih problema koje uzrokuje njihov porast.

 


Osim neplodnosti, ogroman socioekonomski značaj bolesti je i u rastućem broju izvanmaterničnih trudnoća i spontanih pobačaja koji nastaju kao posljednica neprepoznate i neliječene klamidijske infekcije širom svijeta, te u vrtoglavo visokim troškovima liječenja i nesagledivim psihološkim posljedicama po ljudsko zdravlje i zdravlje obitelji.

Genitalna klamidijaza najraširenija je bakterijska spolno prenosiva bolest u svijetu od koje podjednako obolijevaju žene i muškarci. Naziva se i '' tiha bolest'' jer 70% od nje oboljelih žena i 50% muškaraca nema nikakvih vidljivih znakova i simptoma.

Klamidija - kondom nije najsigurnija zaštita

 

Zbog sličnosti simptoma i nastanka sličnih komplikacija, genitalna se klamidijska bolest često ne razlikuje od gonoreje. Ipak, riječ je o različitim vrstama uzročnika, a obje bolesti liječe se antibioticima, i to najbolje čim prije, jer su obje bolesti poznate i kao dva najčešća razloga bakterijama uzrokovane neplodnosti u žena.


Prijenos, simptomi i posljedice ove tihe bolesti

Osim spolnim putem, preko zaražene vaginalne tekućine i sjemena, infekcija se može prenijeti i kontaktom, zaraženim prstima, te tijekom poroda i na djecu. Iako se pojavljuje u svim dobnim skupinama, klamidija je najučestalija među tinejdžerima i mladim odraslim spolno aktivnim osobama.

Posljednjih godina ove se dobne granice šire i na dobno zrelu populaciju iznad 40-tih, osobito stoga jer se mogu prenijeti, osim klasičnim vaginalnim putem, i drugim načinima spolnog općenja, oralnim i analnim nezaštićenim seksom, tim više što i kod učestale uporabe kondoma, spolni partneri iste vrlo često ne koriste kao sredstvo zaštite protiv spolnih bolesti za vrijeme cijelog trajanja spolnog odnosa, već uglavnom kao zaštitu od neželjene trudnoće te ih stavljaju u tijeku samog spolnog čina, koji već neko vrijeme traje.

 

Klamidija - kondom nije najsigurnija zaštita

 

Najčešća klinička manifestacija klamidijske infekcije u muškaraca je nastanak upale mokraćne cijevi-uretritisa. Ostale najčešće lokacije zaraze i bolesti su genitalne infekcije u žena, lymphogranuloma venereum, i očna infekcija poznatija kao endemski trahom, koja je i danas glavni uzrok sljepoće u zemljama nerazvijenog svijeta.

 

>> Dr.med. spec.transf.med. Anka Dorić: Zablude s kalcijem



Dugo je postojala zabluda da je klamidija virus, jer je bakterija vrlo sitna, i uobičajeno se nalazi u ljudskim stanicama. Naime, C. trachomatis malena je gram negativna bakterija s jedinstvenim biološkim osobitostima kojima se razlikuje do ostalih mikroorganizama.

Obligatni je stanični parazit, a životni ciklus živi u dva oblika, kao elementarno tjelešce koje ulaskom u stanice sluznica prelazi u metabolički aktivnu formu tzv. retikularnog tjelešca u samoj stanici u roku 6-8 sati od ulaska u stanicu domaćina kojeg će parazitirati.

Boraveći u stanici u sljedeća 2-3 dana iz nje će se van rasuti novonastala elementarna tjelešca koja će uništiti stanicu u kojoj su nastala i rasuti se u nove nezaražene stanice.  U svemu tome značajno je da se na bakterijsku infekciju klamidijom ne stvara stabilan niti dugotrajan imunološki odgovor, te su moguće ponavljane infekcije, tzv. reinfekcije i perzistirajuće kronične inficiranosti ovo bakterijom koje mogu dovesti do teških posljedica, komplikacija pa i smrti.

Klamidija - kondom nije najsigurnija zaštita

Nespecifični, ili tzv. ne-gonokokni uretritis (upala mokraćne cijevi koja nije uzrokovana s neiseriom gonorrhoe, i dan danas u svijetu je jedna od najčešćih spolno prenosivih bolesti. Klamidija trahomatis uzrokuje oko 50% slučajeva ove bolesti. Razvija se do 5 tjedana nakon infekcije klamidijom, uobičajeno za 2-3 tjedan nakon spolnog odnosa sa zaraženom osobom. U muškaraca pojavljuje se pojačan iscjedak sa smetnjama mokrenja, uz crvenilo, žarenje i bolove pri vrhu otvora mokraćne cijevi.

Međutim, vrlo često, simptoma uopće ne mora biti, a da se zaraza već dogodila! Slično i kod žena, nakon genitalne klamidijske infekcije, simptomi uopće ne moraju nastati, sve dok ne nastupe kasne i vrlo ozbiljne posljedice . Najozbiljnije od njih su upala male zdjelice, vanmaternične trudnoće i neplodnost.

Tako, naoko zdravi nositelji i nositeljice klamidiju prenose budućim partnerima, i ne znajući da to čine. Stoga je važno pri samoj sumnji na zarazu učiniti dijagnostički test na klamidiju iz obriska mokraćne cijevi, vrata maternice, i uzorka urina. Dokaže li se bolest, oba partnera potrebno je liječiti antibioticima, uz apstinenciju najmanje tjedan dana nakon završetka terapije.

 

Klamidija - kondom nije najsigurnija zaštita

 

Budući se infekcija katkad vraća iznova, također je važno ponoviti testiranje na klamidiju nakon završene terapije, kako bi se spriječila ponovljena infekcija istim uzročnikom.

Ostane li bolest neprepoznata i neliječena, nakon upale mokraćne cijevi u muškaraca se mogu razviti različite komplikacije od kojih su najčešće epididimitis (upala pasjemenika), prostatititis (upala prostate), nastanak uretralnih struktura (suženja mokraćne cijevi) koje otežavaju protok mokraće i sjemene tekućine i tzv. Reiterov sindrom (zbog imunoloških čimbenika nastala upala oka, zglobova i mokraćne cijevi).

U žena, su najčešće komplikacije zdjelična upalna bolest kao i upala bartolinijevih žlijezda. Kako se bolest prenosi vaginalnim analnim i oralnim seksom, te s majke na dijete, osim mokraćne cijevi, i sluznice ušća vrata maternice, najčešća sijela klamidijske infekcije su rektum, ždrijelo i oči.

U osobito visokom riziku od obolijevanja su mlađe žene i djevojke koje prakticiraju seks s većim brojem spolnih partnera. Rizik od prijenosa moguće je smanjiti prakticiranjem sigurnijeg seksa kontinuiranom uporabom kondoma i smanjenjem broja spolnih partnera.

Također je važno i sve poznate bivše i sadašnje partnere obavijestiti o zarazi i poslati na testiranje i liječenje, čime se smanjuje rizik od posljedica i daljnje širenje bolesti na zdrave nezaražene osobe.

U većini razvijenih zemalja Europe i SAD-u, preporuča se spolno aktivnim djevojkama i ženama dobi do 25 godina svake godine obaviti testiranje na klamidiju.

 

Klamidija - kondom nije najsigurnija zaštita
 

 

Rizični čimbenici za nastanak klamidijske bolesti su:

  • Rana kronološka dob stupanja u spolne odnose
  • Veći broj spolnih partnera
  • Nekorištenje zaštite (kondoma)
  • Seks sa zaraženim partnerom od klamidije i osobama koje imaju i druge spolne bolesti


Prema najnovijim podacima zdravstvenog portala CNN-a, prošle je godine samo u SAD-u do mjeseca svibnja prijavljeno više od milijun novih slučajeva klamidijom uzrokovanih spolno prenosivih bolesti. Time je prema riječima dr. Johna M. Douglasa iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti postavljen novi neslavni američki rekord obolijevanja od klamidije.

Dodatno loša vijest je da je u naglom porastu i pojava novih slučajeva gonoreje , a razlog je pojava tzv. 'superbug' rezistentnog oblika na uobičajene antibiotike.

Zdravstveni stručnjaci smatraju da bi ovaj visok porast obolijevanja od klamidije i gonoreje mogao biti i rezultat boljeg i intenzivnijeg skrininga. Naime, posljednjih je deset godina CDC preporučio godišnji skrining na gonoreju i klamidiju svih spolno aktivnih žena u dobi od 15 do 25 godina, ali i uzimanje uzoraka na iste u muškaraca.

Rezultati skrininga pokazuju da oko tri četvrtine žena zaraženih klamidijom nemaju simptome. Neliječena, u njih takva kronična infekcija može uzrokovati neplodnost, dok se ranom dijagnostikom i liječenjem ova komplikacija može uvelike izbjeći. Stručnjaci vjeruju s obzirom na podatke iz svibnja, da bi broj novih slučajeva u Americi godišnje mogao iznositi oko 2,8 milijuna.

Gonoreja je posljednjih godina doživjela  stopu porasta od 6 posto u odnosu na 2005. i 2006. godinu, a analize provedene u 28 američkih gradova pokazale su da je među 400 000 novih slučajeva gonoreje 14 posto slučajeva uzrokovano 'superbug' varijantom gonoreje neosjetljivom na ciprofloxacin i druge fluorokinolonske antibiotike te se nihovom primjenom u liječenju ovih bolesti prema preporukama CDC prestalo liječiti gonoreju u travnju ove godine.

Stručnjaci su zabrinuti zbog širenja superbug sojeva gonoreje u Kaliforniji, na Hawajima, ali i na jugu i srednjem zapadu američkog kontinenta.

I u Australiji zdravstveni se djelatnici pokušavaju uhvatiti u koštac s eksplozivnom stopom rasta klamidijske bolesti, osobito među mladima, koja se zadnjih 5 godina udvostručila. Bolest je sve raširenija među studentima, od kojih velika većina nikada nije učinila niti jedan test na klamidiju, niti ih to zanima, pokazuju istraživanja provedena anketiranjem studenata s australskih sveučilišta.

Bolest se javlja najčešće nespecifičnim simptomima, kod muškaraca uz pojavu peckanja, crvenila i iscjetka iz mokraćne cijevi, a u žena pojačan iscjedak, žarenje i peckanje kod mokrenja i tijekom spolnog odnosa. Pojava simptoma varira od 7 do 21 dan. U žene se infekcija može proširiti na druge organe male zdjelice, stvarati priraslice i neprohodnost jajovoda.

Postoji opasnost od izvanmaternične trudnoće, spontanih pobačaja sve do neplodnosti. Liječiti treba sve partnere. Za vrijeme terapije najsigurnije je suzdržavati se od spolnih odnosa. Osobe koje žele spolne odnose tijekom terapije trebaju redovito koristiti kondom, a testirati se savjetuje svim spolno aktivnim osobama, osobito koje češće mijenjaju partnere.

 

Klamidija - kondom nije najsigurnija zaštita

 

Najčešći simptomi klamidijske infekcije u žena su iscjedak iz rodnice, krvarenje između ciklusa, peckanje i bol za vrijeme mokrenja, bol u trbuhu, temperatura, mučnina U muškaraca pojavljuje se također iscjedak i žareća bol tijekom mokrenja.

Balanopostitis se javlja i kod kroničnog nespecifičnog bakterijskog balanitisa (Reiterov sindrom, čest nakon kronificirane i neliječene klamidijske infekcije).

 


Uretritis, prostatitis, epoididimitis

Pored balanitisa, koji se ne smatra spolnom bolesti u užem smislu, najčešća upalna bolest , u spolno aktivnih muškaraca je uretritis, najčešće uzrokovan uzročnicima spolno prenosivih bolesti i urogenitalnih infekcija. Nespecifični uretritis naziv je za svaku upalu mokraćne cijevi – uretre, kojoj uzročnik nije gonokok.

Naziv nespecifični najčešće danas podrazumijeva upalu mokraćne cijevi uzrokovanu bakterijama Chlamydia trachomatis i Ureaplasma urealyticum. Osim spolnim putem ove se bakterije prenose se i intimnim kontaktom, a moguće ih je ''zaraditi'' i u toplicama i bazenu.

Inkubacija je 1-3 tjedna. Od simptoma pojavljuju se peckanje, nelagoda duž uretre, iscjedak obično ujutro, uz druge subjektivne smetnje . Iscjedak može biti proziran ili zamućeno- sluzav, pa i gnojan (npr. kod gonoreje) , ili vrlo oskudan i neprimjetan pa ga osoba ne primijeti. Ako je gust i zelenkasto-žut moguće se radi o istodobnoj infekciji klamidijom i gonokokom, a treba isključiti i trihomonas vaginalis.

Osim klamidije i mikoplazmi uzročnici uretritisa mogu biti i tzv. koli bakterije: ešerihija, streptokoki, enterokoki, hemofilus influenze i druge koje naseljuju sluznice probavnog i urogenitalnog trakta, te gljive (kandida) i herpesvirusi – uzročnici genitalnog herpesa. Upala u muškaraca može nastati i mehanički (kateterizacija), kao reakcija preosjetljivosti na antibiotike , zbog preosjetljivosti na određenu hranu, ili zbog
 ladnoće (prehlada zbog pothlađenja, pijenja hladnih pića ).

Bakterijske se infekcije liječe antibioticima, a ranije liječenje, ima bolju prognozu oporavka i manje ''šanse'' recidiva i komplikacija . (prodor dublje u mošnju i zdjelicu, kada zahvaća ostale urogenitalne strukture uz rizik od upala bubrega, prostate, sjemenika , neplodnost i slično) .

Specifični gonokokni uretritis – ( kapavac, triper ili gonoreju), dokazuje se mikrobiološkom kulturom ili iz brisa uretre, urina i ejakulata PCR testiranjem , na klamidije, mikoplazme, herpes i druge mikrobe. Terapija je antibiotska, a herpesni uretritis liječi se simptomatski virustaticima.

 

Klamidija - kondom nije najsigurnija zaštita

 

Klamidija trahomatis u svijetu i kod nas, najčešći je uzrok nespecifičnog uretritisa ali i sindroma akutnog i kroničnog prostatitisa u muškaraca mlađih od 40 godina. I spolno prenosivi oblici epididimitisa (upale nadsjemenika) u mlađih muškaraca prema rezultatima brojnih studija, pripisuju se najčešće klamidiji.

Prenosi se svim načinima spolnog odnosa (vaginalnim, analnim, oralnim seksom) te s majke na novorođenče, ali je moguć i prijenos preko vode (bazeni, toplice, saune i slično) i zaraženog pribora za intimnu higijenu. Kako često nema simptoma, klamidijska se upala kasno dijagnosticira i liječi antibioticima (tetraciklin, azitromicin, eritromicin i drugi) .

Čak 50 posto muškaraca nema nikakvih znakova zaraze, pa se infekcija često naziva ''tihom''. Ipak, za klamidiju je karakteristična pojava sluzavo - mliječnog isjetka, te peckanje tijekom mokrenja, osobito ujutro. Može se pojaviti i bol u trbuhu, te otok testisa i upala prostate. Nakon nekoliko dana iscjedak nestaje i bez terapije, te bolesnik misli da je ozdravio, a zapravo je kliconoša i trajan izvor širenja zaraze .

Tijekom vremena kod tinjajuće klamidijske upale u muškaraca može doći do patološkog suženja lumena mokraćne cijevi, uz smetnje mokrenja , erektilnu disfunkciju, pa i neplodnosti. U nekih muškaraca nakon kronične neliječene klamidijske infekcije moguća je, srećom rijetka komplikacija , pojava autoimune preosjetljivosti zbog sličnosti klamidijskih antigena s antigenima normalno prisutnim u ljudskom tijelu koja rezultira pojavom Reiterova sindroma (uretritis, bolesne promjene na očima, zglobovima i koži).

Budući da su simptomi oskudni, uz ozbiljne komplikacije, velika je važnost pravovremene i precizne dijagnostike kako bi se infekcija čim prije liječila. Klamidija se dokazuje mikroskopiranjem uzorka bojanog po Giemsu, metodom korištenja monoklonskih protutijela , te PCR i hibridizacijskim metodama molekularne dijagnostike za dokaz nukleinskih kiselina CT-DNA iz obriska uretre, rektuma,oka, ždrijela, urina ili ejakulata. Iz krvi je moguće dokazati IgG i IgM protutijela.

Dok je upala mokraćnog mjehura, za razliku od žena, u muškaraca rijetka bolest, neliječena upala uretre može se proširiti u prostatu pa nastane prostatitis ili sjemenovodom u nadsjemenik pa nastane epididimitis. Upala sjemenika (testisa) - orhitis, rjeđe se događa od epididimitisa, ali je česta komplikacija neprepoznatog i neizliječenog epididimitisa.

Prostatitis je danas najčešće postavljena urološka dijagnoza u muškaraca mlađih od 50 godina, te se procjenjuje da polovica muškaraca doživi tijekom života najmanje jedan od sindroma akutnog i kroničnog prostatitisa. Dosadašnje spoznaje o uzrocima epididimitisa i prostatitisa, upozoravaju da ove upale treba najozbiljnije shvatiti kao spolno prenosive bolesti , te ih na vrijeme dijagnosticirati i liječiti ciljanom terapijom uz pridržavanje higijensko-dijetetskih mjera.

Simptomi genitalne klamidijaze u muškaraca često su slični kao simptomi gonoreje (iscjedak iz spolovila ili rektuma, pečenje i žarenje za vrijeme mokrenja i defekacije), te jednako kao i kod zaraze gonorejom (kapavac, triper) moguć je nastanak upala pasjemenika i sjemenika (epididimitis, orhitis).

Međutim, oko 25% muškaraca oboljelih od klamidijske bolesti nema nikakvih prepoznatljivih simptoma, a jednako tako niti oko 30% oboljelih žena. Zbog 'tihe' prirode bolesti stoga se preporučuju ženama i muškarcima već kod same sumnje na postojanje provesti testiranje radi što ranije započete terapije kako bi se rizik od kasnih komplikacija neliječene bolesti sveo na minimum.

Neliječena infekcija može dovesti do upalne bolesti male zdjelice (engl. PID od pelvic inflammatory disease) koja može dovesti do stvaranja postupalnih ožiljnih priraslica u jajovodima s povišenim rizikom od nastanka vanmaternične trudnoće, vrlo teške i po život opasne komplikacije klamidijske kronične upalne bolesti.

 

Klamidija - kondom nije najsigurnija zaštita
 

Simptomi genitalne klamidijaze:

U muškaraca:

  • Žarenje tijekom mokrenja
  • Iscjedak iz mokraćne cijevi
  • Bolna osjetljivost i bolovi u testisima
  • Bolovi i iscjedak iz rektuma

U žena:

  • Iscjedak iz rodnice
  • Bolna preosjetljivost mokraćne cijevi i mjehura tijekom mokrenja
  • Bolovi tijekom spolnog odnosa
  • Znakovi upalne bolesti male zdjelice (upala jajovoda, perihepatitis, bolove i iscjedak iz rektuma.

Komplikacije u žena:

  • uplana bolest zdjelice- pelvic inflammatory
  • disease (PID)
  • upala jajovoda
  • neplodnost
  • vanmaternična trudnoća
     

Dijagnostika

Testiranja na klamidiju i gonoreju provode se u žena i muškaraca iz obriska uretre, uzorka urina te obriska vrata maternice, ždrijela, rektuma i oka. U slučajevima kroničnih infekcija u muškaraca za dokaz klamidije mogu poslužiti i uzorak eksprimata prostate i ejakulata.

Najnovija se dijagnostika zasniva na molekularnim metodama (PCR analiza). Kod uzimanja uzorka iz uretre pacijent ne bi smio mokriti barem 4 sata prije uzimanja uzorka, za uzorak urina koristi se prvi mlaz prvog jutarnjeg urina. Pretraga na klamidije PCR metodom traje 1-2 dana, dok kultivacija i test munofluorescencije zahtijevaju duže čekanje rezultata, oko 7-14 dana.

 

Klamidija - kondom nije najsigurnija zaštita

 
Liječenje

Potrebno je čim prije liječiti bolest . Antibiotici izbora su tetraciklini, azitromicin i eritromicin. Testirati a tako i liječiti treba oboljelu osobu i sve njezine spolne partnere, što je važno kako se bolest ne bi dalje širila, i vraćala tzv. ping-pong efektom.

Kontrolno testiranje nakon provedene terapije treba se provesti najmanje 4 tjedan nakon popijenih antibiotika, a ponoviti bi ga trebalo za 2-4 mjeseca.

Počne li se s liječenjem što prije, mogućnost uspješnog potpunog izlječenja kod oba spola je visoka, čime se sprječavaju dugotrajne ozbiljne moguće posljedice. Neliječena infekcija može dovesti do PID-a, priraslica i neplodnosti.

 
Savjet:

Ukoliko posumnjate na neki od simptoma klamidijske infekcije, čim prije posjetite liječnika. Spolno aktivnim ženama kod promjene partnera ili onima koje imaju više partnera savjetuju se periodična screening testiranja na klamidijsku infekciju. Uporaba kondoma, uz periodični probir na klamidiju i gonoreju, spolno aktivnih osoba oba spola, među najvažnijim je preventivnim mjerama za smanjenje rizika od nastanka i obrane od posljednica ovih najčešćih i najopasnijih bakterijskih spolnih bolesti današnjice.

U povišenom riziku obolijevanja od genitalne klamidijaze su sve spolno aktivne osobe koje imaju više od jednog partnera kao i one koje iz često mijenjaju.

Ne liječi li se klamidijaza može posljedično uzrokovati neplodnost kao i upalne bolesti organa male zdjelice. Ostane li neliječena, klamidija može uzrokovati ozbiljne reproduktivne i druge zdravstvene probleme s kratkotrajnim i dalekosežnim posljedicama. Kao i simptomi bolesti, tako i štete koje uzrokuje klamidija često su 'tihe'.

 

Klamidija - kondom nije najsigurnija zaštita

 

Kondom nije 100-postotna zaštita, osobito ako se ne koristi kontinuirano i cijelo vrijeme trajanja spolnog odnosa.

Oboljele osobe s klamidijazom mogu češće istodobno oboljeti i od neke druge spolne bolesti, najčešće od gonoreje i sifilisa. Stoga ih je potrebno testirati i na te bolesti, kako bi se na vrijeme otkrile i liječile u njih i njihovih partnera.

Budući da preboljela bolest ne ostavlja trajan imunitet, genitalna klamidijaza bolest je koju jedna te ista osoba može dobiti uvijek iznova, ako opći s osobom zaraženom klamidijom.

U trudnica klamidijska infekcija može dovesti do pobačaja i prijevremenog porođaja. Novorođenčad može razviti upalu očnih spojnica, tzv. konjunktivitis "ružičastog oka" , ali i upalu pluća.

 

 
Klamidija - kondom nije najsigurnija zaštita 
 
Klamidija - kondom nije najsigurnija zaštita

Napisala:  Anka Dorić, dr. med. spec. transf. med. 

Voditeljica Odjela za transfuzijsku medicinu, Imunološki zavod, Zagreb; Predsjednica Nacionalne udruge za planiranje obitelji, spolno i reproduktivno zdravlje i prava “Plan A”; Stručna suradnica savjetovališta Poliklinike Virogena Plus; Stručna suradnica ECCA-e, Europske udruge za rak vrata maternice

 

 

 

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.