Ekologija i energija

Kakva je energetska budućnost Jugoistočne Europe?

Jugoistočna Europa ne bi trebala postati odlagalište za prljave energetske projekte, smatraju zastupnici i zastupnice Europskog parlamenta

Kakva je energetska budućnost Jugoistočne Europe?

U Bruxellesu su 6. ožujka predsjedavajuće delegacije šest zemalja, koje su u procesu pristupanja Europskoj uniji, i potpredsjednica Europskog parlamenta uputili pismo potpredsjedniku Europske komisije Marošu Šefčoviču i povjereniku za klimu i energetiku, Miguelu Ariasu Caneteu, potičući ih da osiguraju da reforma ugovora o Energetskoj zajednici uskladi zemlje članice s uvjetima članstva u EU.

Organizacije civilnog društva SEE Change Net i Climate Action Network Europe zahvaljuju predstavnicima i predstavnicama Europskog parlamenta na izražavanju iskrene zabrinutosti za budućnost energetskog sektora u zemljama Jugoistočne Europe. Ugovor o Energetskoj zajednici združuje Europsku uniju sa zapadnim Balkanom, Ukrajinom i Moldavijom. Proces revizije Energetske zajednice, koji je trenutno u završnoj fazi, trebao bi osigurati da partnerske zemlje zadovolje sve relevantne okolišne, klimatske i društvene uvjete pri razvijanju energetskih politika.

Anneliese Dodds, Monica Macovei, Tonino Picula, Eduard Kukan i Alojz Peterle, predsjednici Delegacija za zemlje Jugoistočne Europe, kao i Ulrike Lunacek, članica Delegacije i potpredsjednica Europskog parlamenta, smatraju da zakonski okvir Energetske zajednice treba stvoriti jednake šanse za okolišne standarde, te osigurati da Jugoistočna Europa “ne postane odlagalište za prljave energetske projekte”. - Društveni aspekt Energetske zajednice mora se uzeti u obzir u bilo kojoj diskusiji o njenoj budućnosti - rekla je zastupnica Europskog parlamenta Anneliese Dodds. - Više se mora učiniti na obračunavanju s energetskim siromaštvom i zaštiti korisnika, posebno onih ranjivih, kao i osiguravanju pristojnih uvjeta za rad - dodala je.

Zastupnici i zastupnice su također istaknuli važnost primjenjivanja pravila o javnim nabavama i državnoj pomoći, kako bi se u regiji povećala transparentnost te potakla Energetska zajednica da se obaveže na smjernice Europske unije do 2050. godine i prioritetno primijeni klimatske ciljeve za 2020. i 2030. godinu. - Snažno podržavamo stavove predsjedavajućih Delegacija koji se tiču važnosti primjenjivanja pravila o javnim nabavama i državnoj pomoći, jer je naše istraživanje pokazalo da korupcija na visokim pozicijama u energetskom sektoru Jugoistočne Europe nije endemska pojava - rekao je Garret Tankosić-Kelly, direktor organizacije SEE Change Net.

- Ove se godine od svih zemalja očekuje da se obavežu na smanjenje emisija stakleničkih plinova za potrebe globalnog ugovora o klimatskim promjenama koji će biti potpisan u prosincu u Parizu. Poziv zastupnika i zastupnica Europskog parlamenta za djelovanje na području klimatskih promjena u Jugoistočnoj Europi se poklapa s ovim globalnim pokretom za prelazak na obnovljive i čiste energetske sustave - rekla je Dragana Mileusnić, koordinatorica za energetske politike Jugoistočne Europe pri Climate Action Network Europe. - Očekujemo od svih zemalja članica Energetske zajednice da se obavežu na ove ciljeve prije konferencije u Parizu - zaključila je.

Climate Action Network (CAN) Europe je najveća europska koalicija angažirana oko pitanja klimatskih promjena i energetike. S više od 120 organizacija članica u 30 europskih zemalja, CAN Europe radi na sprečavanju opasnih klimatskih promjena i promovira održivu energiju i okolišnu politiku u Europi. SEE Change Net je think thank iz Sarajeva i BiH koji zagovara bolje upravljanje, bolju kvalitetu života i efikasniju upotrebu resursa u Jugoistočnoj Europi.

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.