Nutricionizam

Kako istrenirati mozak da žudi za zdravom hranom?

Što ako bismo mogli reprogramirati mozak da žudi za zdravim i cjelovitim namirnicama: voćem, povrćem, orašastim plodovima, cjelovitim žitaricama i jogurtom?

Kako istrenirati mozak da žudi za zdravom hranom?

Kad bismo svi žudjeli za krastavcima umjesto kolačima, gubitak kilograma bilo bi mnogo lakše. Naravno, u vrijeme kada hrane nije bilo u izobilju, bilo je korisno kada centar za nagrade u mozgu „zasvijetli" na samu pomisao o hrani, posebno onu visokokaloričnu. Međutim, istraživanja sugeriraju kako „krivi spoj“ u ovakvom sustavu može dovesti do pretilosti, pa čak i biti krivac zašto se ne možemo riješiti onih mrskih par kilograma viška.

Da bi stvari bile još teže, današnja prehrambena industrija sa svih nas strana bombardira hranom primaljivom nepcu, ali siromašnom nutrijentima s kojom je lako pretjerati, što uvjetuje naš mozak da traži ovakvu vrstu hrane nauštrb nutritivno bogatijih namirnica. Ali naše se preferencije mogu oblikovati, navodi Kristen Mancinelli, dijetetičarka iz Los Angelesa. Tako mnogi roditelji kažu kako njihova djeca jednostavno ne jedu povrće, ali to zaključuju nakon što su dva puta bezuspješno pokušali servirati brokulu. Dva pokušaja jednostavno nisu dovoljna da bi se razvila privrženost okusnih pupoljaka prema brokuli.

Što ako je to moguće promijeniti? Što ako bismo mogli reprogramirati mozak da žudi za zdravim i cjelovitim namirnicama: voćem, povrćem, orašastim plodovima, cjelovitim žitaricama i jogurtom? Međutim, nova studija sa sveučilišta Harvard i Tufts objavljena u časopisu Nutrition & Diabetes poziva na razmišljanje i sugerira da je to moguće, piše portal LiveStrong.

Kad mozak zasvijetli


U maloj pilot-studiji, odrasle osobe s prekomjernom tjelesnom težinom nasumično su raspoređene u šestomjesečni program za mršavljenje ili u kontrolnu skupinu koja nije primila nikakve smjernice za kontrolu težine. Obje skupine prošle su MR skeniranje mozga na početku i završetku studije kako bi vidjeli kako je takozvani „centar za nagrade“ u mozgu reagirao nakon što su promatrali slike često konzumiranih namirnica i njihovih zdravijih alternativa (npr. pržena piletina u odnosu na piletinu na žaru).

Aktivnost mozga u centru za nagrade kod ispitanika koji su sudjelovali u programu gubitka težine pomaknula se u obećavajućem smjeru. Hrana bogatija kalorijama postala je manje privlačna (prigušena aktivnost u centru za nagrade) nego na početku studije, a hrana s manjim iznosom kalorija sada je postala privlačnija (veća aktivnost u centru za nagrade).

Kako bi isključili osnovni odgovor mozga na samu fotografiju, istraživači su također promatrali MR snimke mozga nakon što su sudionici promatrali slike predmeta slične boje, veličine i vizualne složenosti kao i slike hrane, te potvrdili da nema utjecaja na centar za nagrađivanje u mozgu.

Kako djeluje plan prehrane?


Plan prehrane poticao je promjenu prehrambenih navika koja će dovesti do dnevnog smanjenja od 500 do 1 000 kalorija, s ciljem gubitka od pola do jednog kilograma tjedno. Neki od korištenih metoda uključivale su kontrolu porcija, menije temeljene na namirnicama koje produžuju osjećaj sitosti te zdrave recepte.

Kako bi se smanjio osjećaj gladi, plan prehrane bio je bogat vlaknima, koja se polagano probavljaju, i bogat bjelančevinama, čime se održava ujednačena razina šećera u krvi. Sveukupna se prehrana bazirala na 25 posto bjelančevina, 25 posto masti i 50 posto ugljikohidrata, s najmanje 40 grama vlakana dnevno. Naravno, intervencijska grupa znatno je izgubila na težini - oko 6 kilograma u usporedbi s kontrolnom skupinom koja je zapravo dobila oko 2 kilograma.

Nemoj misliti na...


Fotografije hrane korištene u studiji suprotstavljale su visokokalorične namirnice s njihovim nižekaloričnim pandanima – na primjer, pomfrit vs. pečeni slatki krumpir, sladoled s čokoladnim preljevom vs. smrznuti jogurt s voćem, voće iz konzerve vs. svježa jabuka...

Ako redovito posežete za zdravijim alternativama, možete uštedjeti više od 550 kalorija dnevno, što će tijekom vremena dovesti do značajnog gubitka težine. A ako su informacije u ovoj studiji točne, čak biste to mogli i zavoljeti.

Međutim, treba imati na umu kako je ovo bila mala pilot studija s ograničenim brojem sudionika, zbog čega je preuranjeno izvlačiti snažne zaključke. Ipak, ohrabrujuće je vidjeti kako su moguće značajne promjene u načinu na koji promatramo zdravu hranu, pa čak i uvjetovati organizam da je što češće bira.

Pročitaj i ovo:

Ovih osam hormona upravlja tvojim apetitom – nauči kako ih dovesti u ravnotežu
Uhvatila te želja za slatkim? Prevari je uz zdrave zamjene
Zašto se debljamo: Kad negativne misli i emocije vode glavnu riječ

 



 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.