Dario Mišković

Jesmo li zaboravili disati?

Statistike suvremenih centara joge u Europi i Americi pokazuju da je učenje pravilnog disanja, uz stres i bolove u kralježnici, najčešći razlog zbog kojeg ljudi počinju vježbati jogu

Jesmo li zaboravili disati?

„U životu nisam vidio jadnije stvorenje od toga čovjeka koji je sav stisnut stajao preda mnom“. Tako otprilike počinje svoju knjigu „Učim jogu“ jedan od prvih europskih jogija Andre Van Lysebeth. Najzanimljivija je u svemu bila činjenica da su brojne zdravstvene tegobe koje je imalo to „jadno stvorenje“ poticale od plitkog, kratkog i nepravilnog disanja. Naravno, veliki europski jogi vjerojatno je ipak malo pretjerao u tom svom uvodu, ali mu je apsolutno točna konstatacija kako brojne zdravstvene tegobe potiču od jednostavne činjenice - da suvremeni čovjek ne zna disati.

Japanski pulmolog Hidekazu Kawaguchi, po završenom istraživanju uredskih službenika firme „Fuji“, izrekao je još 1974. godine frapantnu konstataciju kako prosječan službenik tijekom prosječnog dnevnog udisaja koristi tek desetinu svog vitalnog kapaciteta. Statistike suvremenih centara joge u Europi i Americi pokazuju da je učenje pravilnog disanja, uz stres i bolove u kralježnici, najčešći razlog zbog kojeg ljudi počinju vježbati jogu. Jogom ne samo što učimo kako iskoristiti naš puni kapacitet pluća, nego ga redovitim izvođenjem vježbi (asana) kod kojih je disanje vrlo bitno, održavamo u dobroj funkciji do poznih godina života. Jer...Ima još jedna loša vijest: Nakon navršene 50. godine, čovjekov dišni sustav postepeno i nezadrživo svake godine gubi oko 3,5 posto od svoje učinkovitosti, a kapacitet pluća bespovratno se smanjuje. Kod netreniranih osoba taj proces počinje mnogo ranije, a o pušačima da i ne govorimo. No, što poduzeti?

Premda je prilično obeshrabrujuće da ne možemo zaustaviti prirodno smanjenje učinkovitosti našeg respiratornog aparata, ipak ostaje činjenica da još uvijek možemo jako mnogo učiniti da ga održimo maksimalno učinkovitim u granicama koje nam okolnosti i genetsko naslijeđe omogućavaju. Joga poznaje niz vježbi koje izvanredno pridonose optimalnom održavanju dišnog sustava.
 

Jesmo li zaboravili disati?


Disanjem protiv stresa, nervoze, napetosti


Sri Chinmoy, osebujni suvremeni jogi, poznat po svojoj predanosti Bogu, osebujnim slikama, ali i činjenici da je mogao bez odmora načiniti nekoliko stotina sklekova (!), oduvijek je naglašavao kako redovitom meditacijom i usporavanjem disanja s vremenom čovjek gubi osjećaj straha od bilo čega u životu. Njegovu teoriju potvrdio je pjevač Sting ("Meditacija me oslobađa treme pred nastup") kao i glumac Richard Gere ("Svaka seansa dubokog disanja rezultira fantastičnom razinom samopouzdanja"), a japanski džudaš Yasuhiro Yamashita rekao je jednom da mu samo nekoliko mirnih udisaja prije borbe potpuno neutralizira svaki strah od protivnika.

Potpuna kontrola svih misli


„Tajna veza“ dubokog disanja, opuštanja i osjećaja samopouzdanja, objasnit će neurolozi i psiholozi, krije se u dubokim interakcijama disanja i vegetativnog živčanog sustava kada koncentracija na duboko disanje aktivira one parasimpatičke procese koji mozgu šalju poruke tipa "nemaš brige, sve je u redu". Budući da su tijekom aktivacije parasimpatikusa praktički blokirani svi oni simpatički procesi uzbuđivanja, anksioznosti, straha i napetosti, subjektivno osjećamo ugodu, mir, samopouzdanje... Psiholog Siniša Stojanović, analizirajući brojna znanstvena istraživanja, konstatirao je također da je „ritam disanja u tijesnoj vezi sa stvaranjem misli i ako kontroliramo disanje, imamo vlast nad svim mentalnim procesima u našoj svijesti“.

Jasno je, dakle, zašto joga već tisućama godina insistira na svom onim vježbama, koje (kao i današnja) stvaraju predispozicije za savršeno duboko disanje, te na tehnikama mirnog i potpunog disanja. Nevjerojatno je koliko taj jednostavni proces udisaj-izdisaj, što ga uglavnom nesvjesno ponavljamo 20-25 tisuća puta na dan, pridonosi našem zdravlju, psihičkoj stabilnosti, uravnoteženju rada srca i kompletnog kardiovaskularnog sustava, a u krajnjoj varijanti – uspjehu u životu! Učinci seansi meditacije na tom planu još su izraženiji. 

Asana kamila (deva) - za lakše i učinkovitije disanje

Asana deva blago isteže sve mišiće trupa, pogotovo mišiće trbuha i prednju stranu ramena. Vježba uvelike djeluje na kralješnicu i leđa u otklanjanju bolova, pogotovo u prsnom dijelu te samim time može biti jako dobra za uklanjanje jednog od poremećaja kralješnice - kifoze.  Nadalje, u položaju jako otvaramo prsni koš te tako djelujemo na produbljivanje disanja i povećavanje kapaciteta pluća.

Jesmo li zaboravili disati?


Jesmo li zaboravili disati?


Vježbe izvodi Mirjana Šoštarić, Medical Yoga Centar


Iz početnog stava sjeda na petama s rukama opuštenima u krilu, uz duboki udisaj podignemo se na koljena i istegnemo unatrag. Jedna ruka, potpuno ispružena, slijedi pokret tijela, a drugom se lagano oslonimo na suprotno stopalo. Nakon nekoliko sekundi zadržavanja daha, uz izdisaj se vraćamo u početni položaj i nastavljamo s vježbom mijenjajući položaj ruku.

www.medical-yoga.com

 

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.