Medicina i farmacija

Istina iza bombastičnih naslova

Kako prepoznati sadržajnu i istinitu vijest iz svijeta medicine? Što se krije iza „revolucionarnih“ i „čudesnih“ otkrića, lijekova i tretmana?

Istina iza bombastičnih naslova

Danas smo gotovo napadnuti vijestima sa svih strana, a naravno, nudi se i pravo mnoštvo onih «zdravih». Upozorenja, savjeti, upute, razni edukativni i slični tekstovi ukrašeni su bombastičnim ili pak pretjerano kreativnim naslovima koji nastoje izdvojiti sadržaje iz mase sličnih. Ima li istine u tim tekstovima i kome vjerovati?

 
Dr. Scott Litin s Klinike Mayo daje nam nekoliko korisnih savjeta koji nam mogu pomoći da prepoznamo prave, točne i nama korisne vijesti iz svijeta medicine. Za početak, piše Litin, naučite vidjeti iza naslova kako biste razlikovali konkretan sadržaj od senzacionalizma. Tada ćete lakše i odrediti ima li ta vijest ikakvo značenje za vas. 
 
Nije tako teško kao što na prvi pogled djeluje i svatko može naučiti prepoznati prave vijesti poput liječnika – evo nekoliko osnovnih uputa koje vam u tome mogu pomoći.
 
Gotovo svakodnevno se objavljuju vijesti o novim «čudotvornim» lijekovima ili nekoj «strašnoj» prijetnji po zdravlje. Kako možemo znati koja je vijest doista točna?
 
Teško je, ali nije nemoguće. Naravno da će vašu pažnju svakako privući vijest o tome da biste mogli dobiti rak gušterače ako pijete kavu. No, pravi znanstveni sadržaj koji stoji iza naslova (ili ga uopće nema) nikada nije tako uzbudljiv. Stoga morate naučiti biti pomalo skeptični jer samo tako možete odrediti je li vijest točna ili nije. 
 
U tome vam općenito mogu pomoći tri pitanja koja trebate postaviti svaki puta kad čitate vijesti o zdravlju:
 
1. Je li riječ o nečem novom? Jeste li doznali neku novu informaciju ili vam je servirana stara vijest u “novom pakiranju”? To gotovo uvijek možete zaključiti prema naslovu teksta. Primjerice “Previše soli povisuje krvni tlak”. Povezanost između visokog krvnog tlaka i soli poznata je već godinama.
 
2. Je li to što piše istinito? Na kojim dokazima se temelji vijest? Zlatni standard među dokazima su randomizirane kliničke studije. No, ako je riječ o nečijem pojedinačnom mišljenju, to nije nikakav dokaz.
 
3. Ima li ta vijest za vas ikakvo značenje? Dakle, ponovno gledate iza naslova. Primjerice, priča može biti o problemu s kojim ste vi suočeni, o njegovoj dijagnozi i liječenju. Pa opet, to ne znači da će takav novi tretman biti prikladan u vašem slučaju.
 
 
Što je to randomizirana klinička studija i zašto je značajnija od ostalih istraživanja?
 
Klinička istraživanja kreću tek ako su inicijalna istraživanja, uključujući testiranja na životinjama, dala obećavajuće rezultate. U njih se uključuje veliki broj volontera koji se nasumično raspoređuju u skupine – ili će primiti lijek ili placebo. Grupa koja će primiti placebo naziva se kontrolna skupina, a služi za usporedbu. Da bi se lijek pokazao učinkovitim, rezultati liječenja moraju biti daleko bolji kod onih koji su ga doista uzimali u odnosu na placebo grupu.
Najbolja klinička istraživanja nisu samo randomizirana već i “double-blind” što znači da ni liječnici ni volonteri ne znaju koji je lijek pravi, a koji je placebo. Na taj način su rezultati istraživanja još objektivniji i pouzdaniji.
 
 
Postoje li detalji koji će nas upozoriti da je riječ o “prodavanju magle” ili čak muljaži?
 
Ono što stalno treba imati na umu jest to da objava u nekom časopisu ili na internetu nije i dokaz da su podaci pouzdani. Također treba ponoviti da nečije mišljenje nije znanstveni dokaz.
Čuvajte se osobnih svjedočanstava, posebno ako su ispričana samo zato da bi pomogla u prodaji nekog proizvoda. Muljatori često ciljaju na ljude koji imaju ozbiljne zdravstvene probleme poput karcinoma ili dijabetesa te im obećaju “čudesni lijek” ili im pričaju o “revolucionarnom otkriću”. Ako je riječ o dokazanim činjenicama, vaš liječnik će sigurno znati o čemu je riječ, pa slobodno sa njime porazgovarajte. I zapamtite, ako nešto zvuči previše dobro da bi bilo istinito, tada vjerojatno i nije.
 
 
Jedna znanstvena studija često nije dovoljan dokaz
 
Studije mogu, a često i imaju, proturječne rezultate. Stoga se liječnici obično ne oslanjaju samo na jednu studiju, no uzimaju je na znanje te očekuju nastavak istraživanja. Napredak u medicini događa se u koracima, postepeno. Svaki korak približava nas konačnom odgovoru, ali i vjerojatno otvara neka nova pitanja...
 
 
 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.