Medicina i farmacija

INTERVIEW dr. Legac: Panični napadaji liječe se psihoterapijom i sportom

U drugom djelu intervjua s dr. med. univ. Denisom Legac objašnjavamo kako prepoznati panične napadaje, zašto je to važno te kako se liječe

INTERVIEW dr. Legac: Panični napadaji liječe se psihoterapijom i sportom

Naša renomirana psihoterapeutkinja dr. Denisa Legac koja u svojoj profesionalnoj biografiji bilježi niz uspjeha kod tretiranja paničnih napadaja te s pravom nosi epitet jednog od najvećih stručnjaka za tu problematiku na ovim prostorima naglašava kako anksioznost inhibira adekvatno funkcioniranje mozga, tj. općenito ljudsko djelovanje u svakodnevnom životu.

 
 
 
U prvom djelu intervjua s dr. med. univ. Denisom Legac saznajte sve o strahu koji dovodi do anksiozih stanja te paničnih napadaja: INTERVIEW dr. Legac: Strah nije prijatelj, a šutnja nije zlato.
 
 
Anksioznost može promijeniti osobnost i to na gore, emotivno-spoznajno poimanje okoline, navike i dr. Radi toga stanja, osoba često puta ne dođe na važan poslovni sastanak te slijedi osjećaj frustracije koji još više pojačava depresiju i neispunjenost. Dakle, radi se o nekoj vrsti začaranog kruga.
 
U žargonu, takvo se stanje naziva anksiozno-depresivnim poremećajem s paničnim napadajima. Po dr. Legac, radi se o klasičnoj, izuzetno rasprostranjenoj 'boljci' Hrvata od koje pati čak 80 do 90% njezinih klijenata.
 
 
 
Panični napadaj prestaje sam od sebe
 
- Panični napadaj je zaista neugodno psiho-fizičko stanje koje može potrajati i po tri dana, a obično ga prati: fizička bol u prsima, tahikardija, gušenje, preznojavanje, osjećaj da ćete pasti u nesvijest... No, morate se nekako sabrati i biti svjesni činjenice da svaki panični napadaj prestane sam od sebe. Kad vas 'zgrabi' to izrazito grozno stanje koje je popraćeno i strahom za vlastiti život jer ne znate što vam se trenutno dešava pa se još i pitate 'hoću li umrijeti, jel' to meni srce otkazuje' i sl., sjednete i čekate da vas prođe, polako dišete, pijuckate vodu i sl.. – savjetuje dr. Legac.
 
 
 
INTERVIEW dr. Legac: Panični napadaji liječe se psihoterapijom i sportom
 
 
 
Većina ljudi završi na 'hitnoj' jer misle da imaju infarkt, da im sa srcem nešto nije u redu. Tijekom obrade dobiju sredstvo za smirenje i adekvatnu liječničku podršku pa se to stanje smiri. No, nije dovoljno svaki put kad imate panični napadaj uzeti tabletu jer ne rješavate bazični problem, tj. ne dajete si odgovor na pitanja 'što vam se' i 'zašto' događa.
 
- Morate znati prepoznati panični napadaj jer ćete si tako automatski olakšati stanje te postati svjesni činjenice da nećete umrijeti od, recimo, srčanog udara. Trgovački centri su najgori izazivači paničnih napadaja jer odašilju puno auditivno-vizualnih impulsa koje zbog frekvencije direktno ne čujete, a oni itekako utječu na vaše tijelo i onda još k tome, forsirate se nešto brzo obaviti okruženi nervoznim ljudima... I, odjednom 'cap'! Najgore što možete jest paničariti te tako pogoršati vaše stanje. Dišite i nastojte se pribrati!
 
 
Mijenjajte stil života i način razmišljanja
 
Napad panike pouzdani je znak da nešto nije u redu u vašoj cjelokupnoj životnoj situaciji te da morate definirati 'što' i početi to rješavati. No, morate imati u vidu da u 99% slučajeva morate potražiti stručnu pomoć. Bez obzira koliko vas bilo sram, obratite se psihoterapeutu!
 
- Kod nas ljudi ne razlikuju psihijatra od psihoterapeuta i psihologa. To su tri potpuno različite profesije. Psihijatar će vam propisati antidepresiv i benzodiazepin uz pet i pol minuta razgovora... No, to nije dovoljno. Panični napadaji čovjeka mogu dovesti do teških psihotičnih stanja i, stoga, oboljelome treba čvrsti centrirani psihoterapeut koji zna što radi te zna prepoznati je li pacijent za bolnicu. Postavlja se pitanje zašto nas je toliko stid raznih psiholoških smetnji, pa oklijevamo potražiti stručnu pomoć, a radi organskih bolesti idemo prontno kod specijaliste. Problem je i u tome što u Hrvatskoj postoji mali broj psihoterapeuta. Moje mišljenje je da samo grad Zagreb treba imati barem 50 kvalitetnih psihoterapeuta. – naglašava dr. Legac.
 
 
Biciklizmom do izlječenja
 
Uz psihoterapiju, jedan od najboljih načina liječenja paničnih napadaja jest intenzivno bavljenje sportom, recimo plivanjem ili biciklizmom. Dr. Legac preferira biciklizam jer je praktičan i može se trenirati u svako godišnje doba bez obzira živite li u gradu ili selu. Dok vozite bicikl od točke A do točke B, te opet natrag na A, vi bezbroj puta prolazite direktno sučeljavanje sa strahom.
 
Znači, suočavate se s mnogim preprekama, morate paziti kud vozite, da ne padnete... Te, kad stignete doma, imate onaj divni osjećaj uspjeha, a to je kod liječenja paničnih napadaja itekako dragocjeno te vodi ka izlječenju. Također, boravak u prirodi liječi anksioznost, konkretno, otklanja onaj unutarnji nemir, konstantan tremor te kronično nezadovoljstvo.
 
- Podrška i suradnja obitelji u liječenju paničnih napadaja i anksioznosti je obavezna. Stoga, ne primam pacijente čija obitelj ne podupire terapiju. Stvar je u tome da pri liječenju paničnih napadaja, pacijent mora razviti svoje emocionalne i mentalne sposobnost, mora počistiti svoj kognitivni frontalni režanj od svih strahova... Sami lijekovi su 'štake' koje im pomažu da funkcioniraju, obavljaju obične svakodnevne stvari, recimo odu na posao i sl.. No, pacijent mora promijeniti način života i razmišljanja, a to je neizvedivo bez psihoterapije. - Zaključuje dr. Denisa Legac.
 
 
 
 
INTERVIEW dr. Legac: Panični napadaji liječe se psihoterapijom i sportom
 
INTERVIEW dr. Legac: Panični napadaji liječe se psihoterapijom i sportom
 
Dr. med. univ. Denisa Legac 
 
Dr. Legac radi u sklopu svoje međunarodne privatne ordinacije u HR, USA i Austriji. Dugogodišnje iskustvo stečeno u radu s klijentima koji se sučeljavaju sa strahovima, paničnim napadajima, pomanjkanjem samopouzdanja, depresijom te različitom bračno obiteljskom problematikom (preljub, seksualni problemi, rastave) prenosi na mali broj probranih klijenata koji su voljni dugotrajno i efektivno raditi na sebi te žele vise od prosjeka. Dr. Denisa Legac radi s pojedincima, parovima, obiteljima te adolescentima. Više pročitajte ovdje.
 
 
 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.