Medicina i farmacija

Anksioznost i depresija – kako ih razlikovati?

Jedan od najvećih problema u liječenju poremećaja raspoloženja psihofarmacima predstavlja pravilan izbor lijeka

Anksioznost i depresija – kako ih razlikovati?
Kako ćemo razlikovati anksioznost (generalizirani anksiozni poremećaj – GAD) od depresije? Pogledajte popis simptoma karakterističnih za depresiju i onih karakterističnih za anksiozna stanja. Uz to, znate li da se anksioznost može liječiti i sredstvima za smirenje i antidepresivima dok se depresija može liječiti samo antidepresivima. Samo kod osoba koje pate od depresije miješane s anksioznim stanjem daju se i sredstva za smirenje.
 
Jedan od najvećih problema u liječenju poremećaja raspoloženja psihofarmacima jest pravilan izbor. Iako se na tržištu nalaze vrlo dobri lijekovi za sve oblike i kombinacije poremećaja raspoloženja, postoji opravdana sumnja da ih liječnici ponekad pogrešno propisuju te da potom ne prate razvoj pacijentova zdravstvenog stanja. Pacijent kojem je preporučen pogrešan lijek u pravilu vjeruje liječničkoj procjeni i misli da do poboljšanja ne dolazi zato što treba proći još neko vrijeme, ili odustaje od uzimanja bilo kakvih lijekova s učinkom na živčani sustav.
 
Donosimo vam popis simptoma koji upućuju na to o kojem se poremećaju radi: 
 
- Kod depresije patite od tuge, samozažaljenja, osjećate se bezvoljnima, bezvrijednima, apatični ste, potišteni. Često plačete. Mogu se pojaviti problemi sa spavanjem , apetitom, a nerijetko se primijećuje i smanjen spolni nagon. 
 
- Kod anksioznog poremećaja javlja se tjeskoba, strahovi, mogu se pojaviti fobije i opsesija. Često ste uzrujani, zabrinuti, uzmemireni, a nesanica je također jedan od učestalijih simptoma. 
 
Za razliku od depresije, generalizirani anksiozni poremećaj je karakteriziran pretjeranom anksioznošću i brigom oko svakodnevnih događaja kad nema razloga za brigu. Ljudi koji pate od tog poremećaja uvijek očekuju katastrofu i ne mogu prestati brinuti oko novca, obitelji, posla, škole… Briga je nerealna i pretjerana i anksioznost s vremenom počinje ometati svakodnevni život.
 
Simptomi, osim gore navedenih, uključuju i umor, osjećaj da je osoba “na rubu”, iritabilnost, napetost mišića, glavobolje, znojenje, poteškoće s koncentracijom, mučninu, učestale odlaske na WC, problem sa spavanjem, drhtanje i slično. Uz ove simptome, česti su i anksiozni simptomi (panika, opsesivno-konpulzivni poremećaj, fobije), depresija i zloupotreba droga i/ili alkohola.
 
Točni uzroci generaliziranog anksioznog poremećaja nisu poznati, ali neki faktori pridonose njegovom razvitku. Ti faktori uključuju genetiku, povišene razine nekih neurotransmitora u mozgu i okolinu (visoka razina stresa, traumatični događaji, odvikavanje od tvari koje izazivaju ovisnost).
Od GAD-a češće pate žene nego muškarci.
 
Ne postoje laboratorijski testovi koji bi dijagnosticirali GAD pa se dijagnostika obavlja prema iskustvu liječnika i upitnicima koji otkrivaju učestalost, intenzitet i trajanje simptoma. Ukoliko su simptomi prisutni kontinuirano unutar 6 mjeseci i ometaju svakodnevno funkcioniranja, možemo govoriti o GAD-u.
 
Ukoliko nije pronađen fizički uzrok simptoma, osoba je upućena na psihijatrijsko liječenje koje je najčešće kombinacija lijekova i kognitivno-bihevioralne terapije. Za kratkoročnu terapiju uglavnom se koriste benzodiazepini, a za dugoročnu antidepresivi. Kognitivno-bihevioralna terapija temelji se na učenju kako prepoznati misli i ponašanja koja vode do anksioznosti i mijenjati ih te tako ograničiti poremećaj. Pri kontroli poremećaja mogu pomoći i tehnike opuštanja.
 
Potencijalne nuspojave lijekova koji se koriste u liječenju GAD-a su ovisnost (benzodiazepini) te pospanost, debljanje i seksualne disfunkcije (antidepresivi).
 
Iako se kod većine ljudi GAD ne može izliječiti, primjerenom terapijom se mogu kontrolirati simptomi i time olakšati svakodnevno funkcioniranje ljudima s tim poremećajem.
Anksiozni poremećaji se ne mogu prevenirati, ali ipak možete učiniti neke korake koje će smanjiti simptome. Neki od tih koraka su smanjen unos kofeina (kava, čaj, cola, čokolada), pažljivo korištenje bezreceptnih i biljnih lijekova jer neki od njih mogu sadržavati tvari koje povećavaju simptome anksioznosti, svakodnevna tjelovježba i zdrava, uravnotežena prehrana, psihološka pomoć nakon traumatičnog događaja i tehnike za smanjenje stresa kao što su joga i meditacija.
 
 
 
 

 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.